„Znaju zvijezde gdje smo vreće skrivali i kako smo nule dopisivali“, duhovito je rezultate izbora u Mostaru kroz parodiju pjesme Harisa Džinovića prokomentarisao Mostarac Salko Juklo. Zvijezdama možda nisu promakle sada već dokazane krađe na mostarskim izborima, a na Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH je da utvrdi šta je to promaklo članovima biračkih odbora i brojnim posmatračima.
Nakon što iz dana u dan javnost saznaje nove detalje i dokaze vezane za neregularnosti u izbornom procesu u Mostaru, postaje sve jasnije kako su ovi izbori debelo kompromitirani na očigled svih koji su bili zaduženi za njihovo praćenje. Nekoliko mjeseci prije glasanja su ambasadori EU i SAD-a poručivali kako će ovo biti „najnadziraniji izbori od rata naovamo“, najavljen je dolazak čitave brigade posmatrača, a izborni vikend su u Mostaru proveli i dužnosnici nekoliko političkih stranaka koji su svojim prisustvom željeli garantirati transparentnost i zakonitost izbornog procesa u ovom gradu.
OD NAPUMPAVANJA DO „INFLACIJE“ GLASOVA
Predsjednik Gradskog odbora Naše stranke u Mostaru Tarik Tanović objašnjava kako malverzacije o kojima se govori ne mogu suštinski drastično promijeniti odnose među snagama u budućem sazivu gradskog vijeća, ali da mogu utjecati na to kojih će trideset i pet vijećnika sjesti u vijećničke klupe budući da se većina prigovora odnosi na dopisivanje preferencijalnih glasova određenim kandidatima i tako im se daje nepoštena prednost u odnosu na druge.
Tanović: Na pojedinim biralištima dopunski formulari u koje se unose preferencijalni glasovi uopće nisu popunjavani
Tako su pojedincima unutar liste Koalicije za Mostar, koju čine SDA, SBB, DF, SBiH i BPS, dopisivani dvocifreni ili čak trocifreni brojevi glasova.
Na primjeru sa jednog birališta se pokazalo kako je kandidatu SDA Salemu Mariću na 32 osvojena glasa dopisano još njih 188 – skoro šest puta više! Na istom tom mjestu je Anel Kljako iz SBB-a zabilježio čudesnu inflaciju od 180 glasova, a ponovno brojanje je pokazalo i kako je i sama lista Koalicije za Mostar nekim slučajem na tom biračkom mjestu prisvojila 65 glasova koje im glasači nisu imali namjeru dati.
Tanović kaže kako na pojedinim biralištima dopunski formulari u koje se unose preferencijalni glasovi uopće nisu popunjavani i kako se stvarni broj osvojenih glasova može utvrditi jedino ponovnim brojanjem. On navodi primjer sa biračkog mjesta Brankovac 3 (155-A-013) u Četvrtoj osnovnoj školi, gdje na zvaničnoj internetskoj stranici CIK-a među utvrđenim rezultatima izbora ne postoje rezultati preferencijalnih glasova za kandidate sa liste Koalicije za Mostar.
„Prema ovom izvještaju ispada da je Koalicija za Mostar na jednom biralištu imala 132 glasa, a da niko od ljudi koji su glasali nije zaokružio nijednog posebnog kandidata. To je teško moguće i jedino rješenje je ponovno prebrojavanje,“ navodi Tanović.
Iako je fokus javnosti opravdano usmjeren na permutacije kandidata unutar Koalicije za Mostar, optužbi za „tuniranje“ volje birača nije pošteđen ni BH Blok kojeg čine SDP i Naša stranka. Ove optužbe je sinoć putem Facebooka odbacila kandidatkinja Naše stranke Irma Baralija, navodeći da su one rezultat malverzacija koje su i sami predstavnici BH Bloka uočili te prijavili CIK-u.
Foto: Amer Obradović
U svakom slučaju, nemoguće je ne postaviti pitanje kako se od „najnadziranijih izbora od rata naovamo“ došlo u situaciju da je njihovo održavanje teško i nepopravljivo kompromitirano. Uz to, veliki broj ljudi sebi postavlja pitanje koje je i federalni zastupnik Amer Obradović objavio na Twitteru:
„Ako znamo da je bilo na stotine posmatrača, da je Mostar bio u fokusu, kao i da su se taj dan izbori dešavali samo u tom gradu, kakav li se samo onda izborni horor dešava na redovnim izborima?!“
KRIVIČNA DJELA ALI ZA UREĐENA DRUŠTVA
Čini se kako se „sindrom nekažnjivosti“ ispoljava i na izbornom sistemu, gdje izborna krađa u suštini bude nagrađena umjesto da se sa njenim počiniteljima država drakonski obračunava.
Izborne prevare se tretiraju u Članu 154 Krivičnog zakona BiH koji kaže: „Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačan rezultat izbora ili glasanja koji ne odgovara obavljenom glasanju, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“
Foto: CIK BiH zasad nema nikakav odgovor na očiti postizbirni inženjering i manipulaciju glasovima u Mostaru
Više je nego očigledno da situacije poput ovih u Mostaru zaslužuju najstrožije kažnjavanje, kako zbog težine krivičnog djela koje u pitanju dovodi poštene izbore kao ultimativnu demokratsku tekovinu, tako i zbog prevencije ovakvih djela u budućnosti i vraćanja povjerenja građana u demokratiju i izborni proces.
A da je to povjerenje na jako niskom nivou, naročito među mladima, pokazuje i nedavno istraživanje Fondacije Friedrich Naumann, prema kojem su postoci onih koji misle da izbori u BiH odražavaju stvarnu volju birača jednocifreni.
Sa tvrdnjom „Izbori u BiH su fer i pošteni, a rezultati su odraz želja birača“ iz ovog istraživanja se u potpunosti slaže svega 4% od 1,529 ispitanika, a djelimično se slaže njih 8%. S druge strane, postotak onih koji su rekli da se djelimično s tom tvrdnjom ne slažu je 14, dok se u potpunosti ne slaže njih 53%! Dakle, više od polovine stanovništva ove zemlje čvrsto vjeruje kako su izbori nepošteni i kako oni ne odražavaju volju birača!
Komentarišući navode o izbornim neregularnostima u Mostaru, politički analitičar Adnan Huskić kaže kako se za kakvo-takvo vraćanje povjerenja u izborni sistem obavezno mora obaviti ponovno brojanje ne samo na spornim, nego na svim biračkim mjestima u Mostaru, a zatim krivično goniti sve koji su umiješani u izborne prevare.
Huskić: Krivično goniti sve koji su umiješani u izborne prevare (foto klix)
„Logika koja se u mnogim zemljama koristi ukoliko se ustanovi da je na nekom mjestu došlo do izborne prevare je jednostavna – pretpostavlja se da je na svaku otkrivenu prevaru još barem toliko neotkrivenih i ide se u ponovno brojanje ili poništavanje izbora,“ objašnjava Huskić.
U svakom slučaju, lokalna vlast u Mostaru se mora formirati do kraja marta, jer već prvog aprila – na međunarodni dan šale – nikome neće biti do smijeha, budući da do tad vrijedi odluka o privremenom finansiranju grada. Tanović je mišljenja kako će u predstojećih dva i po mjeseca Mostar, unatoč svemu, dobiti gradonačelnika i kako ima dovoljno vremena za očekivana tri kruga glasanja koja će prethoditi njegovom izboru.
Priča o izbornim prevarama koja se nametnula posljednjih dana u drugi plan je potisnula nagađanja o sastavu većine u mostarskom gradskom vijeću. Bolji poznavaoci političkih prilika u Mostaru spominju (u drugim dijelovima BiH i na drugim nivoima već viđenu) opciju u kojoj bi SBB okrenuo leđa SDA i (sa ili bez BH Bloka) formirao vlast sa HDZ-om. Ali ako nas iskustvo ičemu uči to je da će „najbolji neprijatelji“ iz SDA i HDZ ipak naći neko rješenje da izborni kolač ostane isključivo u njihovim rukama, ili kako je to u svojoj sjajnoj parodiji kojom je i započet ovaj tekst opjevao Salko Juklo:
„Ja bih opet samo s tobom, drugi su mi bez veze, ja bih opet samo s tobom, Es-De-A i Ha-De-Ze“…
