Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i lider SDS-a Mirko Šarović kazao je nedavno da je spreman postati novi predsjedavajući Vijeća ministara BiH ukoliko se stvori adekvatna parlamentarna većina.
„Rekli smo da ćemo samo razgovarati s drugim strankama. U ovom trenutku ne bismo davali bilo kakve prognoze i procjene. Očito da je politički neuspjeh da se za osam mjeseci nije uspio formirati novi saziv Vijeća ministara“, rekao je Šarović, dodajući da je njegova procjena kako se još izvjesno vrijeme neće formirati novo Vijeće ministara.
ŠAROVIĆ BI PRIHVATIO FOTELJU PREMIJERA
Veće su šanse, dodao je, da SNSD stvori parlamentarnu većinu, ali će se, ukoliko neuspjeh potraje, tražiti neka druga rješenja.
“SDS neće stajati po strani i gledati šta se radi. Razgovaraćemo s drugim strankama i vidjeti do čega će doći“, podvukao je Šarović.
Mirko Šarović: Prihvatio bi poziciju predsedavajućeg Vijeća ministara ukoliko za takvo što bude formirana parlamentarna većina
Ova izjava čelnog čovjeka SDS-a bila je inicijalna kapisla da se u bh. javnosti otvori pitanje nije li vrijeme da dođe do prekompozicije vladajuće koalcije (SNSD, HDZ BiH i SDA) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Jer devet mjeseci od okončanja izbora vladajuća trojka nije u stanju da dogovorii izbor novog Vijeća ministara, rad zakonodavne vlasti je blokiran, a kako stvari stoje, ni Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović nisu spremni učiniti niti jedan ustupak kako bi vlast u državi profukcionirala u punom kapacitetu.
Matematički gledano, u Predstavničkom domu PS BiH participira četrnaest stranaka te bi se nova većina mogla formirati i bez SDA, HDZ-a, odnosno SNSD-a. U Poslovniku o radu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH navedeno je da se „odluke u Domu donose većinom glasova poslanika koji su prisutni i glasaju. „Suzdržani“ glasovi ubrajaju se u kvorum i ne dodaju se glasovima „za“, odnosno „protiv“. Poslanici ulažu napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu poslanika s teritorije svakog entiteta, osim ako je drugačije predviđeno Ustavom BiH i ovim poslovnikom.
„U svim slučajevima, broj prebrojanih glasova mora biti najmanje jednak kvorumu koji prema Poslovniku čine 22 poslanika, uz uslov da je prisutna najmanje po jedna trećina poslanika iz svakog entiteta, osim ako za odlučivanje o pojedinim pitanjima Ustavom BiH ili Poslovnikom nije drugačije određeno“, kaže Poslovnik o radu Predstavničkog doma PS BiH.
Foto: Faksimil o načinu donošenja odluka u Predstavničkom domu Parlamenta BiH
Kada je u pitanju bh. entitet Republika Srpska, građani u Predstavnički dom Parlamenta BiH shodno Izbornom zakonu BiH biraju 14 zastupnika, neovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti. U ovom sazivu Predstavničkog doma Klub SNSD-a ima šest, Klub poslanika – srpski klub tri, SDS i PDP četiri i SDA jednog zastupnika. Na taj način, kada bi se iz vlasti isključio SNSD i bez podrške srpskog kluba, uz glas zastupnika SDA bila bi osigurana neophodna trećina zastupnika iz ovog entiteta kako bi bilo koje zakonsko rješenje bilo usvojeno.
Na identičan način entitetska većina bi se mogla osigurati i među zastupnicima iz Federacije BiH, bez SDA ili HDZ-a, no pitanje uspostavljanja funkcionalne vlasti na državnom nivu, smatraju sugovornici Inforadara, ne bi bilo riješeno.
SNSD IMA MEHANIZME BLOKADE
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, bivši član Centralne izborne komisije BiH i pravnik s dugogodišnjim iskustvom, krajnje je skeptičan prema mogućnosti da dođe do raspada koalcije SDA-HDZ-SNSD.
„Potpuno sam uvjeren da HDZ BiH ne bi pristao da se prikloni većini u kojoj ne bi participirao SNSD. I to u startu otvara pitanje kako onda u Domu naroda Parlamenta BiH potvrditi bilo koji zakon, odluku koji budu izglasali u Predstavničkom domu bez podrške delegata iz reda hrvatskog naroda“, naveo je Šehić.
Šehić: Uvjeren da HDZ ne bi ušao u većinu bez SNSD-a
Naš sugovornik upozorava i na činjenicu da, prema broju srpskih delega u Domu naroda PS BiH, SDS i PDP nemaju dovoljan broj glasova pa bi srpska većina okupljena oko SNSD-a takođe bila u stanju da blokira potvrdu zakona ili odluka.
Parlamentarna skupština BiH, kako je to utvrđeno Ustavom BiH, donosi zakone, odobrava budžet i odlučuje o izvorima i iznosu prihoda za finansiranje institucija BiH i međunarodnih obaveza države, potvrđuje imenovanje predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara, daje saglasnost za ratifikaciju međunarodnih ugovora i odlučuje o drugim pitanjima neophodnim za provođenje njenih ovlaštenja ili dodijeljenih sporazumom entiteta“.
U BiH se sve odluke i zakoni usvajaju u dvodomnoj proceduri, pa ovo navodimo iz razloga kako bi se objasnilo da bi blokada funkcioniranja države kojoj svjedočimo teško u ovoj konstelaciji političkih snaga mogla biti prevaziđena.
Ovo mišljenje dijeli i politička analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić.
„Jako je teško pri formiranju vlasti na državnom nivou zaobići SDA, HDZ i SNSD. Istovremeno, ima li se u vidu da je riječ o strankama koje su na opštim izborima dobile najveće povjerenje birača, oni su ti koji bi na sebe trebali preuzeti odgovornost dogovora kako bi proces formiranja vlasti bio do kraja završen“, navela je Topić.
Topić: Teoretski moguće i druge kombinatorike, ali onda dolazimo do blokade u Domu naroda
U izjavi za Inforadar ona ne spori da su i druge kombinatorike „teoretski i hipotetički moguće“, ali upozorava da to zbog glasnja u Domu naroda, bez SNSD-a, SDA i HDZ-a, ne bi rezultiralo i uspostavom funkcionalne vlasti.
Za razliku od Šehića i Topić, Milorad Milojević, novinar Radio Slobodna Evropa, daleko je manje skeptičan spram mogućnosti stvaranja neke nove koalicije na državnom nivou.
„Nije nemoguća opcija da neko iz velike trojke bude istisnut, zna li se kakvi su politički odnosi u BiH. No, ključno je pitanje koliko bi budući partneri bili spremni na formiranje jedne velike koalicije“, kaže Milojević.
Ni on ne spori da bi problem mogao biti kako osigurati većinu u Domu naroda PS BiH, ali i iznosi mišljenje koje ne treba a priori odbaciti.
„Kupovina poslanika, zastupnika, delegata na bilo kom nivou vlasti u BiH nije nemoguća i neuobičajena. Stoga, ko kaže da se neki od delegata ne bi mogli ‘kupiti’ bude li ponuda koja im se da, iz njihovih ličnih pozicija, povoljna“, istakao je Milojević.
TEŠKO DO BILO KAKVE VLASTI
Lider SDA Bakir Izetbegović, nakon posljednjeg u nizu sastanaka s predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem (24. juli), na kojem su se saglasili da se ne mogu saglasiti oko formiranja Vijeća ministara, ipak je naveo da je uvjeren da će do dogovora SDA, HDZ-a i SNSD-a oko izbora novog predsjedvajaućeg Vijeća ministara doći.
No, kako u ovoj zemlji postoji uvijek i ono ali, to ali za Izetbegovića je „detalj“ po kojem bi se novi prvi čovjek Vijeća ministara, a riječ je o kadru SNSD-a Zoranu Tegeltiji, trebao obavezati na „dosljedno poštovanje i provođenje Ustava i zakona“. Drugim riječima, bez saglasnosti oko izrade akcionog plana za MAP, dakle, nastavaka aktivnosti vezanih za članstvo BiH u NATO – dogovora nema.
Tegeltija: Nekadašnji ministar finansija RS nestrpljivo čega na fotelju državnog premijera, pitanje je kada će je i hoće li je ugledati
Teško je dakle, ima li se u vidu svesrpski konesenzus (ili barem konsenzus partija okupljenih oko SNSD-a) oko jasnog NE članstvu BiH u NATO, razumjeti čemu se Izetbegović nada osim ako sama SDA ne promijeni svoj stav po tom pitanju. Kada je u pitanju neka nova parlamentarna većina, lider SDA je kazao „da ne vidi kako bi se to dalo urediti“.
“Ne vidim kako to izvesti i nadam se da nećemo morati doći u poziciju da pravimo asimetrčnu vlast“, poručio je Izetbegović.
Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, smatra da je priča oko formiranja nove vladajuće većine na državnom nivou „plasirana iz SDP-a BiH u namjeri da ta stranka zaustavi osipanje članstva“.
„Ja mislim da od toga nema ništa. I nije mi jasno ko i kako misli tu većinu formirati. Mirko Šarović svojom izjavom uzburkao je duhove, ali nije pojasnio s kim bi on to vlast formirao. Nema tu odgovora šta misli u vezi izrade akcionog plana za MAP, dakle šta je s NATO. I šta je sa Federacijom BiH. Odnosno, da li bi SDP bio spreman da napravi ustupak na račun HDZ-a u oblasti izmjena Izbornog zakona. Zato to smatram pričom na dugom štapu“, poručio je Komšić.
I dok se nastavljaju političke igre bez granica, umjesto bilo kojeg zaključka javnost treba imati na umu da zbog činjenice da vlast u BiH ne radi u punom kapacitetu na čekanju stoji za usvajanje 30 zakona i isto toliko odluka koji su od interesa za sve njene građane. I da je neoperativno 600 miliona eura koji bi trebali biti uloženi u infrastrukturne i razvojne projekte na svakom pedlju BiH.
