Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine, koji predstavlja profesionalne prijevoznike iz naše zemlje, saopćio je da je evidentirano 100 slučajeva prisilnog, odnosno nasilnog vraćanja profesionalnih vozača iz zemalja Evropske unije, kao i više od 100 dana provedenih u pritvorima i zatvorima država članica EU.
Istovremeno, nadležne institucije Njemačke, Austrije, Poljske i drugih zemalja potvrdile su da je samo tokom jučerašnjeg dana obrađeno dodatnih 100 novih slučajeva prisilnog povratka.
Kako navode iz Konzorcijuma, riječ je o profesionalnim vozačima koji su uredno zaposleni, posjeduju važeće ugovore o radu i kompletnu dokumentaciju, ali su uprkos tome proglašeni osobama koje se „nezakonito“ nalaze na teritoriji pojedinih država EU i prisilno udaljeni.
Iz Konzorcijuma pojašnjavaju da pojam prisilnog povratka (deportacije) podrazumijeva situaciju u kojoj se pojedinac, na osnovu formalnog tumačenja boravka ili procjene rizika, proglašava osobom s nezakonitim boravkom, bez obzira na radni status, ugovor o radu i dokumentaciju, te se nasilno vraća u matičnu državu.
U posljednjih 365 dana, samo u Njemačkoj je, kako tvrde, prisilno udaljeno 100 profesionalnih vozača isključivo zato što obavljaju svoj posao u međunarodnom drumskom transportu. Konzorcijum ističe da se radi o licima koja ne krše zakon, ne traže azil, ne predstavljaju bezbjednosni, migracioni niti socijalni rizik, već isključivo obavljaju profesionalni posao.
Uputili hitan poziv nadležnima u BiH
Prema navodima Konzorcijuma, ovakva praksa predstavlja direktno kršenje osnovnog prava na rad i suprotna je Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, međunarodnim ugovorima o radu i zapošljavanju, principima slobodnog kretanja roba i funkcionisanja lanaca snabdijevanja, kao i razlikovanju profesionalnih vozača od turista ili neregularnih migranata.
Zbog toga je Konzorcijum Logistika BiH uputio hitan javni poziv Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, Vijeću ministara BiH i drugim nadležnim institucijama da bez odlaganja usaglase zvaničnu i operativnu poziciju s Evropskom komisijom. Upozoravaju da će, ukoliko se ne preduzmu mjere, u vrlo kratkom roku biti evidentirano novih 100 prisilno vraćenih građana BiH – isključivo zato što su zaposleni i profesionalno obavljaju svoj posao.
Iz Konzorcijuma navode i da ćutanje i nečinjenje institucija predstavlja prećutno prihvatanje prakse koja vodi sistemskom izbacivanju radne snage, urušavanju transportnog sektora i ugrožavanju lanaca snabdijevanja u Bosni i Hercegovini i regionu.
Posebno se osvrću na, kako navode, pogrešno i namjerno povezivanje problema profesionalnih vozača sa sistemom EES (Entry/Exit System), ističući da problem nema nikakve tehničke veze s tim sistemom i da ne postoji nijedno tehničko pitanje koje bi opravdalo pritvaranja, deportacije ili zabrane ulaska.
“Ovo nije pravna procedura, nego institucionalno zastrašivanje”
Konzorcijum upozorava i na, kako tvrde, izbjegavanje suštinskog odgovora Evropske komisije, koja odgovornost prebacuje na države članice, čime se, prema njihovom stavu, omogućava selektivna i diskriminatorna primjena pravila.
“Ono čemu svjedočimo nije pravna procedura, već model institucionalnog zastrašivanja”, poručuju iz Konzorcijuma, navodeći da se profesionalni vozači suočavaju s prisilnim udaljavanjima, pritvaranjima, višednevnim zadržavanjima i etiketiranjem kao sigurnosnog rizika.
Fakti za posljednjih 365 dana, kako navode, uključuju 100 nasilno protjeranih profesionalnih vozača, 47 izgubljenih radnih mjesta i više od 100 dana provedenih u pritvorima i zatvorima u državama EU. Istovremeno, bilans reakcije institucija BiH, prema navodima Konzorcijuma, iznosi nula protestnih nota, nula suštinskih reakcija prema Evropskoj komisiji i nula zaštitnih mjera.
Konzorcijum Logistika BiH ističe da profesionalni vozači nisu ilegalni migranti, turisti niti sigurnosna prijetnja, već temelj funkcionisanja evropske i regionalne privrede. Upozoravaju da će nastavak ove prakse imati ne samo sektorske, već i ozbiljne ekonomske, socijalne i strateške posljedice po Bosnu i Hercegovinu.
Na kraju poručuju da ostaju otvoreni za institucionalni dijalog, ali naglašavaju da odgovornost za posljedice snose oni koji imaju mandat i obavezu da reaguju – ukoliko to ne učine.
