Procesuiranje odgovornih za ratne zločine moraju završiti domaći sudovi

Posao započet u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), odnosno procesuiranje odgovornih za ratne zločine moraju završiti domaći sudovi, a u tom kontekstu posebno značajna je valorizacija, zaštita i odgovarajuća primjena opsežnog naslijeđa MKSJ-a.

Istaknuto je to danas u Sarajevu na otvaranju dvodnevne međunarodne konferencije pod nazivom “Trideset godina od osnivanja MKSJ-a, naslijeđe i izazovi“, koja se održava u  organizaciji Udruženja “Pokret majke enklava Srebrenice i Žepe” i Udruženja žrtava i svjedoka genocida..

Cilj konferencije, koja je u glavnom gradu BiH okupila bivše i sadašnje sudije, tužioce, žrtve svjedoke, novinare svjedoke, tužioce iz regije, kao i studente sa prostora bivše Jugoslavije, jeste ukazati na doprinos MKSJ u međunarodnom pravnom poretku, doprinos svjedoka u procesima, ali i otvaranje pitanja – kako nastaviti dalje procesuiranje ratnih zločina.

Prilika je to za detaljnu valorizaciju svega onoga što je MKSJ ostavio u naslijeđe, a što je temelj za utvrđivanje istine o onome što se dešavalo 90-tih godina prošlog stoljeća na prostorima BiH i bivše Jugoslavije, njegovanje kulture sjećanja, ali i dobra osnova za djelovanje u sličnim sitaucijama na globalnom planu.

Naslijeđe MKSJ-a je od posebne važnosti u aktuelnom trenutku kada je ‘na sceni’ negiranje presuda, njihovo različito tumačenje i veličanje ratnih zločinaca u zemljama regiona, a što, kako je rečeno, zahtijeva promptno djelovanje na iznalaženju mehanizama za njihovu zaštitu i zaustavljanje pokušaja revizije sudski utvrđenih činjenica.

Na ove i druge izazove koji se tiču naslijeđa MKSJ-a uime organizatora upozorila je predsjednica Udruženja “Pokreta majke enklava Srebrenice i Žepe” Munira Subašić.

Obraćajući se u uvodnom dijelu konferencije, Subašić je ukazala na poraznu činjenicu da ni nakon gotovo trideset godina od okončanja sukoba majke nisu pronašle posmrtne ostatke svojih najmilijih, te da i nadalje tragaju za istinom i pravdom.

Istovremeno, pozvala je sve nadležne domaće i međunarodne institucije da se konkretnije angažiraju na tom planu kako bi se konačno dala šansa miru, stabilnosti i procesima tranzicijske pravde, jačanju povjerenja u BiH i regionalnim okvirima.

Ona je zahvalila MKSJ-u – sudijama i tužiocima koji su radili dugi niz godina i uradili “puno više nego što je uradio cijeli Balkan, Evropa i svijet”.

– Haški tribunal je uradio mnogo. Sudije i tužioci iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske moraju nastaviti njihov put. Zato bih zamolila predsjednicu suda i glavnog tužioca da iskusne sudije i tužioce koji su radili u Haškom tribunalu pošalju da obuče sudije i tužioce u našem regionu. Ima i kod nas dobrih stručnjaka, nažalost, veliki je broj podobnih – kazala je Subašić.

Dodala je kako žrtve genocida, nažalost, nikada nisu stekli osjećaj da Sud i Tužilaštvo BiH rade punim kapacitetom i da žele da se ostvare ljudska prava.

Subašić je podsjetila da je jedina presuda za genocid donesena u Sudu BiH – presuda Miloradu Trbiću, upozoravajući kako je to ta “politika koju vode pojedinci i sudije i tužioci, a neko im je to naredio“.

Istovremeno, ukazala je na neophodnost registriranja svih haških presuda u krivične evidencije u BiH, te pune primjene Zakona o nestalim osobama iz 2013. koji još nije zaživio, pozivajući visokog predstavnika da se dodatno angažira na tom planu.

Sudionike konferencije organizirane povodom 30 godina od osnivanja MKSJ-a pozdravio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i pokrovitelj skupa Denis Bećirović, istaknuvši značaj rezultata rada Haškog tribunala u kontekstu suprotstavljanja ideologijama i politikama koje dovode do genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina.

– Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (VSUN) je 25. maja 1993. osnovalo MKSJ s ciljem zaustavljanja kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kao i kršenja zakona i običaja ratovanja – kazao je Bećirović, podsjećajući kako je VSUN usvojenom Rezolucijom utvrdilo da situacija na području bivše Jugoslavije, a prevashodno na području R BiH, predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti.

Ocijenio je kako je osnivanjem Haškog tribunala zauzet jasan stav kako je procesuiranje lica odgovornih za počinjenje ratnih zločina od suštinskog  značaja za cjelokupnu međunarodnu zajednicu, ali i za svaku državu ponaosob.

– Svjedoci smo da se međunarodni oružani sukobi, nažalost, i dalje događaju, stoga svi oni koji prijete ili upotrebljavaju silu, suprotno Povelji UN-a, trebaju biti svjesni da će se pozvati na odgovornost za počinjena krivična djela, te da će se pred nadležnim sudskim organima utvrditi objektivne činjenice o pravnoj prirodi datih sukoba – podsjeća Bećirović.

Mišljenja je kako je osnivanjem Tribunala, međunarodna zajednica potaknula razvoj međunarodnog krivičnog prava i dala vjetar u jedra ideji o ukidanju nekažnjivosti za teška kršenja Ženevskih konvencija, zakona i običaja ratovanja, genocida i zločina protiv čovječnosti.

– Svojim radom Tribunal je, jednako kao i Mehanizam, dao mogućnost žrtvama da se i njihov glas čuje, čime je aktualizirano pitanje položaja žrtve u savremenim krivičnopravnim postupcima – kazao je Bećirović, potcrtavajući kako osnivanje MKSJ-a ima pravni, historijski, civilizacijski i moralni značaj.

Podsjetio je, također, kako je Haški tribunal ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima, te da, između ostalog, hašku zaostavštinu čini 2,5 miliona transkripata sudskih procesa, 422.000 dokumenata i 30.000 videozapisa.

U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka, a ukupno izrečeno gotovo 1.500 godina zatvora i sedam doživotnih kazni.

Tribunal nije sudio narodima već je utvrđivao individualnu odgovornost. Iz presuda MKSJ-a, političari iz susjednih država, ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju izvući pouke. Oni moraju shvatiti da se politika sile, agresije i zločina ne isplati i da uvijek postoje mehanizmi koji sankcioniraju takve politike – kazao je član Predsjedništva BiH.

Usto je poručio kako istina o počinjenom genocidu i naslijeđe Haškog tribunala ostaje trajna opomena čovječanstvu.

– Nažalost, uprkos presudama MKSJ i Međunarodnog suda pravde, još svjedočimo anticivilizacijskom djelovanju nekih političara koji negiraju genocid i glorificiraju ratne zločince. Opasnost od političara koji slijede ideologiju i politiku zločinaca ne smijemo potcijeniti. Ni mi u Bosni i Hercegovini, ni međunarodna zajednica – upozorio je Bećirović.

Potcrtao je kako je potrebno krenuti od objektivnih činjenica utvrđenih u postupcima pred Haškim tribunalom, te da, “ma kako bolne i teške one bile, moramo krenuti od njih, jer samo one mogu predstavljati osnovu za uspostavu stabilnog i prosperitetnog društva. Laži, manipulacije i veličanje zločinačkih politika i ideologija ne vode u dobrom pravcu“.

– Međunarodna zajednica ne treba dozvoliti da se pravosnažne presude sudova Ujedinjenih nacija samo arhiviraju i potom zaborave. Bosna i Hercegovina ima pravo tražiti da međunarodna zajednica, u interesu cijelog čovječanstva, pošalje poruku da se rezultati počinjenog genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina ne smiju trajno priznati – kazao je, između ostalog, Bećirović, napominjući kako se na temelju presuda Haškog tribunala mora nastaviti “zajedničko putovanje ka pravdi i istini”.

Nakon uvodnog dijela konferencije, kojem su prisustvovali visoki bh. i međunarodni zvaničnici, rad se nastavlja po grupama s fokusom na različite aspekte i učinke rada MKSJ-a.

Među sudionicima konferencije je predsjednica nasljednika MKSJ-a – Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) Gabriela Gatti Santana, glavni tužilac Serge Brammertz i registrar MRMKS-a Abubacarr Tambadou, kao i bivši predsjednk Rezidualnog mehanizma Carmel Agius i jedan od inicijatora osnivanja MKSJ-a Richard Goldstone i mnogi drugi.

FENA

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI