Istraživački tim Inforadara
Advokati Senad Kreho i Damir Beglerović su Ministarstvu pravde Federacije Bosne i Hercegovine uputili Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine u kojoj predlažu poseban modul koji bi omogućio izbor advokata za odbrane po službenoj dužnosti u svim fazama krivičnog postupka po principu automatizma.
To predlažu imajući u vidu utrošak budžetskih sredstava i bogaćenje pojedinaca o državnom budžetu. Inforadar je u oktobru ove godine objavio da je samo za posljednje tri i po godine iz budžeta Bosne i Hercegovine, kantona i entiteta, advokatima i advokatskim kancelarijama isplaćeno najmanje 18 miliona maraka na osnovu odbrane optuženih “po službenoj dužnosti”.
Prema podacima koje je Inforadar prikupio od 22 suda u BiH, o trošku države, braneći prestupnike, najviše koristi je imalo samo desetak advokata koji su u samo jednoj godini zaradili više od 100.000 KM, na osnovu odbrane po službenoj dužnosti.
Veliki broj advokata sa kojima smo razgovarali potvrdili su da postoji korupcija i zloupotrebe.
„Duži niz godina je kriminal na sceni po ovom pitanju. U Sarajevu postoji organizovana kriminalna grupa advokata koji su povezani sa policijom i ja sam na to ukazivao godinama. Predlagao sam i da se urade posebne istražne radnje što bi vrlo jednostavno bilo otkriveno. Institucije Kantona Sarajevo i Federacije BiH mogu na lak način razbiti ovu kriminalnu organizaciju i privesti ih pred lice pravde“, kazao je advokat Mirza Kovač. Sličnog mišljenja bio je i Senad Dupovac, advokat iz Sarajeva, koji je kazao da policija ima najveći uticaj na osumnjičene/optužene osobe u izboru advokata ali da je to teško dokazivo.
Advokati Kreho i Beglerović smatraju da je Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (uključujući i druge Zakone o krivičnom postupku na teritoriji BiH), “jedini zakon u regionu koji dopušta osumnjičenom odnosno optuženom branioca po službenog dužnosti kojeg sam izabere”.
– Obzirom na stanje Federaciji Bosne i Hercegovine, a imajući u vidu utrošak budžetskih sredstava na odbrane po službenoj dužnosti u slučajevima propisanim zakonom za obavezne odbrane i u slučajevima zbog slabog imovnog stanja, u proteklih 20 godina izvršene su analize i više puta se skretala pažnja na bogaćenje pojedinaca o državnom budžetu. Advokatska komora FBiH je sačinila Analizu podataka po predmetima odbrana po službenoj dužnosti, koja analiza je razmatrana i usvojena od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na sjednici održanoj 10. 02. 2021. godine, te su usvojeni zaključci iz Analize i izvještaja odbrana po službenoj dužnosti Advokatske komore FBiH, zbog čega je zadužena relevantna stalna komisija Vijeća da nastave rad po ovom pitanju, kažu naši sagovornici, Beglerović i Kreho.
Pojašnjavaju da je, između ostalog, Vijeće usvojilo zaključak da je neophodno da advokatske komore, u skladu sa prijedlozima iz Izvještaja, sačine liste advokata za odbrane po službenoj dužnosti i dostave svim sudovima i tužilaštvima u BiH u cilju evidentiranja ovih podataka u CMS i TCMS, kako bi se kroz poseban modul omogućio izbor advokata za odbrane po službenoj dužnosti u svim fazama krivičnog postupka po principu automatizma, isto kao i kod dodjeljivanja postupajućeg sudije. Navedena pitanja u praksi nisu riješena do današnjeg dana, tvrdi Beglerović i ističe da Evropska konvencija o ljudskim pravima (EKLJP) i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (MPGPP) jasno navode pravo na djelotvorno zastupanje i pravnu pomoć za okrivljene koji nemaju sredstva za odbranu.
Sagovornici Inforadara su izvršili i analizu Zakona o krivičnom/kaznenom postupku Republike Srbije, Republike Hrvatske, Republike Crne Gore i Republike Kosova koji su riješili navedeni problem zloupotrebe na način da su lični izbor branioca osumnjičenom odnosno optuženom licu omogućili u slučaju kada branilac postupa kao izabrani branilac u krivičnom postupku, dok je imenovanje branioca po službenoj dužnosti u slučaju obavezne odbrane i u slučaju slabog imovnog stanja stavljeno na dispoziciju organima koji ga imenuju odnosno advokatskim komorama.
– Dakle, evidentno je iz navedenih dokumenata da osumnjičenom odnosno optuženom ne može biti onemogućeno pravo da disponira izborom branioca u slučajevima kada ga sam bira. Međutim u slučaju obavezne odbrane i odbrane zbog slabog imovnog stanja, kada se imenuje branilac po službenoj dužnosti, Evropska konvencija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Ustav Bosne i Hercegovine propisuju dužnost države da obezbijedi branioca, ali ne propisuje pravo osumnjičenog ili optuženog da disponira izborom branioca po službenoj dužnosti, pojašnjava Beglerović. Neke od izmjena koje on i njegov kolega Kreho predlažu su i da u članu 53 stav (2) stoji “Za branitelja može uzeti advokat pod uvjetima koji su propisani Zakonom o advokaturi FBiH, pravni zastupnici kantonalnih, kao i federalnih institucija (zavoda/kancelarija za pravnu pomoć) koji imaju položen pravosudni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na pravnim poslovima”, “Za branitelja se može uzeti advokat pod uvjetima koji su propisani Zakonom o advokaturi FBiH”, član 59. stav (6), “U slučaju postavljanja branitelja osumnjičeni, odnosno optuženi će se prvo pozvati da sam izabre branitelja sa predočene liste. Ukoliko osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne izabere branitelja sa predočene liste, branitelja će postaviti sud, potom “Branitelja će postaviti sud po redoslijedu sa spiska nadležne advokatske komore”…
Vedran Škobić, federalni ministar pravde smatra da bi bilo dobro uvesti algoritam odnosno povezivanje na CMS.
– Da bi stvar učinili transparentnijim, poštenijim i efikasnijim je algoritam, odnosno povezivanje na CMS i stavljanje na sustav koji će biti dostupan Tužiteljstvu, Sudu ili eventualno policiji, te da se osumnjičenim/optuženim osobama omogući da oni ipak biraju kroz taj sustav, ali da onaj koji bude izabran u prvom mjesecu, primjerice, naredni mjesec i po ili dva, izlazi iz tog algoritma. Nakon što prođe taj period taj isti advokat se ponovo vraća u algoritam i opet može biti izabran. Kada bude izabran taj isti advokat drugi put, onda on naredna tri mjeseca ne može biti izabran. Kada istekne rok od tri mjeseca, onda će on ponovo treći put biti izabran, pa se opet četiri naredna mjeseca on ne može imenovati. Sad je pitanje raspona vremena kako to izračunati u datom momentu ili da li to vezati za eventualno druge algoritamske funkcije ili zahtjeve. Ukoliko svi advokati budu izabrani u četiri mjeseca, vraćamo se na početak, kaže federalni ministar. Na taj način, pojašnjava, će u toku godine svi doći na red sa liste.
– Tu spriječavamo zloupotrebu ukoliko je postojala i dolazimo do poštenije podjele predmeta u kaznenim postupcima i uvjeren sam da osiguravamo pošteniju, adekvatniju i efikasniju obranu. Jer ne može se desiti da jedan advokat, po službenoj dužnosti, ima 200 predmeta. Znamo šta to znači, ističe ministar Škobić koji je prije imenovanja na ovu funkciju radio kao advokat.
Smatra da advokat, koji po službenoj dužnosti ima veliki broj predmeta, ne može adekvatno zastupati klijenta.
– Na taj način pomažemo sustavu i advokatima i štititmo budžetske korisnike i poštenije se sve raspoređuje. To je suština svega, naglašava Škobić. Osvrčući se na Inicijativu advokata Damira Beglerovića i Senada Krehe, federalni ministar kaže da je, u suštini, ideja ista.
– Ključna je izmjena Zakona o krivičnom postupku, eventualno uvođenje pravilnika, te razrada kroz pravilnik koji će se decidno odrediti kako će se advokati po službenoj dužnosti birati, dodaje ministar.
Napominje da se u cijeloj situaciji pominju i zavodi za pružanje besplatne pravne pomoći.
– I oni će biti tretirani kao i svi drugi advokati, nećemo ih brisati iz ZKP-a, iako i ta ideja postoji kao što je to u Republici Srpskoj, te Suda BiH. Za sada, neka ih, ali će biti tretirani kao i svi drugi advokati, kaže Škobić i dodaje da su spremnost za rješenje ovog problema iskazali i međunarodni partneri.
– Od Vijeća Evrope, USAID-a, a i VSTV BiH je za spreman i njih ćemo nužno trebati zbog CMS-a i eventualne tehničke potpore u organizaciji. Spremnost moramo imati i od advokatskih komora ali ne vjerujem da će oni kočiti jer su uvijek spremni na transparentnost, pojašnjava federalni ministar pravde.
Dodaje da se zadnjih nekoliko godina u javnosti pojavljuju informacije da nekoliko advokata, budu imenovani kroz ZKP iako ni sami osumnjičeni/optuženi ne znaju koga izaberu jer im se “suflira”.
– Tada statistika bude drugačija. Da li je to tačno ili ne, ali dođe do mene informacija da im se suflira, ističe Škobić.
– Bilo je slučajeva kad su osumnjičene osobe, po dolasku na zadržavanje kod sudske policije, vadili vizit kartu određenog advokata. Dođu i kažu zovite mi njega. To znači da im je već neko, dok su bili u policijskoj upravi, već sugerisao koga će uzeti da zastupa njjegove interese, kaže jedan sudski policajac za Inforadar, koji nije želio da mu otkrivamo identitet.
U Sudskoj policiji u FBiH nam je rečeno da je u posljednjih pet godina zaprimljena jedna prijava protiv službenika sudske policije (22. 03. 2022. godine) te nakon provedenog internog postupka (unutrašnje istrage) nije utvrđeno da je službenik osumnjičenom licu davao preporuku za angažovanje konkretnog advokata po službenoj dužnosti, zbog čega je prijava odbačena kao neosnovana.
– Sudska policija je po osnovu ranijih medijiskih natpisa vezanih za ovu temu provodila redovne i vanredne unutrašnje kontrole, te istom prilikom nisu zabilježeni i zadokumentovani događaji da je neko od službenika sudske policije vršio uticaj na izbor advokata po službenoj dužnosti, ističu u Sudskoj policiji FBiH gdje iskazuju potpunu spremnost za procesuiranjem svakog službenika sudske policije čije djelovanje je izvan zakonskih okvira i okvira etičkog kodeksa.
Ured za borbu protiv korupcije i i upravljanja kvalitetom Kantona Sarajevo je do sada, zaprimio jednu anonimnu prijavu, vezano za navodne nepravilnosti u imenovanju branilaca po službenoj dužnosti koji postupaju pred pravosudnim institucijama. U prijavi je, potvrđeno nam je u Uredu, navedeno da postoji problem netransparentnog postupka imenovanja branilaca po službenoj dužnosti, te da iako postoji Lista branilaca po službenoj dužnosti, u praksi se za branioca po službenoj dužnosti imenuje određeni broj privilegovanih advokata, dok se stigmatiziraju ostali branioci sa Liste.
– Uzimajući u obzir činjenicu da Ured nema nadležnost da postupa po prijavama koje se odnose na pravosudne institucije, Ured je zaprimljenu prijavu dostavio na znanje i dalje postupanje Ministarstvu pravde i uprave Kantona Sarajevo, kažu u Uredu. Ministarstvo je u svom odgovoru Uredu naveli da nije nadležno da na bilo koji način vrši kontrolu i nadzor nad radom pravosudnih institucija u postupcima imenovanja branilaca po službenoj dužnosti, te da nema mehanizme djelovanja u tom smislu.
U Advokatskoj komori FBiH je za Inforadar rečeno da su u posljednjih pet godina zbog povrede obavljanja advokatske djelatnosti, sankcije izrečene 17 advokata. Iako nas je zanimalo zbog čega se to desilo, te koje nepravilnosti su uočene i prema kojim advokatima, iz ove institucije nam je samo odgovoreno da “Advokatska/Odvjetnička komora FBiH u okviru svojih organa ima disciplinske sudove i disciplinska tužilaštva koja se biraju na izbornim skupštinama komora. U te organe se biraju advokati sa najvećim iskustvom i moralnim vrijednostima, tako da svaki slučaj je zaseban i razlozi za isključenje su različiti”.
Da li je u posljednjih pet godina zaprimilo i koliko prijava o zloupotrebama na ovu temu, te da li je i koliko prijava bilo protiv tužitelja i sudija upitali smo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, gdje nam je rečeno da “Ured disciplinskog tužioca VSTV-a BiH ne može dostaviti traženu informaciju, s obzirom da nije u mogućnosti pretraživati bazu pritužbi po dovoljno detaljnom kriteriju Vaših djelomičnih ili cjelovitih navoda kako bi odgovorio na postavljena pitanja.
Iskustveno, Ured može navesti da je i prije perioda obuhvaćenog upitom imao u radu pojedine pritužbe i/ili preispitivao po službenoj dužnosti pitanje postavljenja branilaca po službenoj dužnosti i nije našao da postoji dovoljno dokaza o povredi dužnosti sudija ili tužilaca”.
