RS NA KORAK OD REPRESIJE: Vlasti legaliziraju ograničavanje ljudskih prava i građanskih sloboda

Malo kada je donošenje novih ili izmjene i dopune postojećih zakona toliko okupiralo pažnju javnosti ne samo bh. entiteta Republika Srpska, nego i cijele BiH nego su to nacrt izmjena i dopuna Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima i nacrt izmjena Zakona o javnom redu i miru. Vlada RS je ova zakonska rješenja usvojila koncem marta i isti bi se u predloženom sadržaju trebali naći pred poslanicima Narodne skupštine na sjednici zakazanoj za 16. april.

Svoje „ne„ usvajanju navedenih zakonskih izmjena jasno je kazalo deset nevladinih organizacija i udruženja građana (Banjalučki centar za ljudska prava, Helsinški parlament građana Banjaluka, Transparency International BiH , UG eTrafika. Net, Udruženje/udruga BH novinari, BHK Klub novinara Banjaluka, Centar za Mlade Kvart, Centar za informativnu dekontaminaciju mladih, UG Oštra nova i Centar za životnu sredinu).

U zahtjevu upućenom „vlastima i institucijama RS“ naveli su da se „mora prestati s donošenjem zakonskih rješenja koja ograničavaju uživanje ljudskih prava i građanskih sloboda koja nisu u skladu s međunarodnim standardima iz ove oblasti“. Nadležnim institucijama upućen je poziv da nacrte spornih zakonskih rješenja povuku iz parlamentarne procedure.

KAZNE ZATVORA DO 60 DANA

Kada su u pitanju predložene izmjene i dopune Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, podsjećamo, posebno su sporne odredbe kojima se predviđa uvođenje rezervnog sastava policije do 20 posto od postojećeg broja aktivnih policajaca u RS-u. Entitetski ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač, pojašnjavajući razloge za uvođenje rezervnog sastava policije, naveo je da RS „mora da ima dodatne snage uz pomoć kojih može da odgovori bezbjednosnim izazovima koji se očekuju, a koji nisu mali“.

„Iz tog razloga planiramo da uvedemo nove snage koje bi mogle da odgovore zadatku zaštite našeg stanovništva“, rekao je, između ostalog, Lukač.

Dragan Lukač: Sve veće ovlasti za ministra policije RS

Što se pak tiče izmjena Zakona o javnom redu i miru u prvi mah kao najsporniji je apostrofirana član 4 koji glasi: 1) Ko ometa ili sprečava djelovanje državnih organa, privrednih društava ili drugih pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja ili njihove službenike da vrše svoje funkcije, ko neovlašćenim fotografisanjem ili snimanjem ometa službenike dok vrše svoje dužnosti ili ko ne postupi na licu mjesta po zakonitom zahtjevu ili naređenju službenog lica, kaznit će se novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM ili kaznom zatvora do 60 dana.

Stav dva tog člana glasi: „Lice koje je upozoreno i kojem je izdato usmeno naređenje od ovlašćenog službenog lica da prestane sa ometanjem iz stava 1. ovog člana, a koje i dalje nastavi sa ometanjem, po hitnom postupku sprovešće se nadležnom sudu.“

No, nova zakonska rješenja, upozoravaju predstavnici civilnog društva, ne smiju limitirati i reducirati javni prostor za mirna i(li) spotnana okupljanja građana. Uvođenje niza restriktivnih mjera koja se odnose na prekršajnu i krivičnu odgovornost ogranizatora javnih okupljanja, rokovi njihovog prijavljivanja, prebacivanje odgovornosti za održavanje javnog reda i mira isključivo na redare koje organizator za to odredi, smatraju organizacije civilnog društva, ali i članovi neformalne grupe Pravda za Davida, direktan su odgovor na mirna devetomjesečna okupljanja građana u Banjoj Luci održavana tokom 2018. godine na kojem se tražila istina i pravda za ubijenog mladića Davida Dragičevića.

REPRESIJOM PREDUPRIJEDITI OKUPLJANJA GRAĐANA

Ako to jeste bio trigger da Vlada RS dodatno ograniči javno iskazivanje nazdovoljstva građana, ipak važno je cijelu priču o strahu vlasti pred građanskim buntom vratiti pet godina unatrag. Naime, gotovo paralelno s valom socijalnih protesta koji su u proljeće 2014. godine zahvatili Federaciju BiH, u RS-u pod  pokroviteljstvom Akademije nauka i umjestnosti usvojena je Banjalučka deklaracija: prijedlog mjera za zaštitu Republike.

Koncem 2018. godine dio „preporuka“ iz ovog dokumenta,  kojima bi se spriječio svaki oblik iskazivanja građanskog nezadovoljstva, realizirane su na banjalučkim ulicama upotrebom neprimjerene policijske represije prema građanima koji su zahtijevali da institucije RS počnu raditi svoj posao, odnosno otkriju i sankcionišu ubice Davida Dragičevića.

Represijom preduprijediti svaki oblik okupljanja građana koji ima vid otpora prema djelovanju vlasti, nazivajući ga „obojenim revolucijama i pokušajima državnog udara“, suština je Banjalučke deklaracije.

„Scenaristi ‘protesta’ redovno računaju na oklijevanje snaga reda da već na startu odlučno djeluju, što im omogućava da od početka uspostave fizičku kontrolu nad nekom simbolički značajnom lokacijom koja, potom, prerasta u fokus dalje akcije. Očuvanje kontrole nad javnim prostorom ključ je opstanka legalne vlasti koja se nađe na udaru scenarista promjene vlasti. Taj zadatak iziskuje izvrsno opremljene, vrhunski istrenirane i visoko motivisane policajce specijalizovane za kontrolu mase /crowd control/, odnosno policijske profesionalce spremne za sprečavanje kršenja javnog reda i mira velikog obima“, navodi se u ovom dokumentu. Potom se daju i obrazloženja u kojima se kaže da „redovni policijski sastav MUP-a RS nije adekvatno opremljen niti obučen, taktički ili psihološki, za taj izuzetno složen zadatak“.

Foto: Stefan Karganović, bjegunac od pravde, jedan od tvorava „Banjalučke deklaracije“

„Tvorci“ Banjalučke deklaracije bili su direktor Istorijskog projekta Srebrenica Stefan Karganović, za kojim je Osnovni sud Banjaluka ovog mjeseca zbog pronevjere budžetskog novca RS raspisao međunarodnu potjernicu, glavni urednik Fonda strateške kulture, magistar istorijskih nauka, naučni saradnik Centra za proučavanje savremene balkanske krize Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka Ana Filimonova, politikolog, analitičar Fonda strateške kulture i direktor kancelarije FSK u Beogradu Aleksandar Pavić, profesor politike i međunarodnih odnosa, Univerzitet u Banjaluci, Srđa Trifković i profesor pravnih nauka i nauka bezbjednosti Predrag Ćeranić.

VELIKI PROSTOR ZA MANIPULACIJE

U svojim preporukama vlasti RS naveli su i da je „neophodno da se formira specijalizovana interventna jedinica MUP RS za očuvanje javnog reda, po ugledu na slične specijalizovane jedinice u svijetu koje su dokazale svoju efikasnost. „Personal nove jedinice treba birati među najkvalitetnijim pripadnicima postojećeg policijskog sastava.“

„Adekvatna oprema/oklopni transporteri, vodeni topovi sa ofarbanom tečnošću, šljemovi i tjelesni oklopi bez ranjivih tačaka, providni štitovi, gas maske, suzavac, pištolji sa gumenim mecima, tejzer, biber sprej, psi, konji, itd… neophodna je u startu da bi se pristupilo intenzivnoj i kontinuiranoj taktičkoj obuci… Ako se pripadnicima buduće interventne jedinice detaljno objasni razlika između privida i suštine ‘protesta’, to će ih učiniti moralno i psihološki spremnijim da u izvršenju zadataka ostanu smireni ali nepokolebljivi“, dio je onoga što danas Vlada RS predlaže da se pretoči u zakon.

Što se pak izmjena i dopuna Zakona o javnom redu i miru tiče, iz MUP-a RS stigla je tek reakcija na zahtjev Udruženja/udruge BiH novinari da se spomenuti član 4. briše. Odgovor krajnje nemušt, u kojem se kaže „da je krivo tumačeno da bi to značilo ograničavanja rada novinara i njihovu slobodu izvještavanja“.

Pojašnjavaju da će snimanje i fotografisanje policije i javnih službenika biti onemogućeno samo kada ih se na taj način „onemogućava u vršenju službene dužnosti“. Ko će navedeno „ugrožavanje“ tumačiti, u zakonu nije obrazloženo, što upozoravaju predstavnici i medijske zajednice i civilnog društva, ostavlja širok prostor za manipulacije.

Predstavnik OSCE-a za slobodu medija, Harlem Dezir, i šef Misije OSCE-a u BiH, Brus Berton, izrazili su zabrinutost u vezi sa izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru u RS.

Upozorili su da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru,  kojim bi se uveo prekršaj neovlašćenog fotografisanja ili snimanja kojima se ometaju službenici dok vrše svoje dužnosti ukoliko budu usvojene, mogu dovesti u opasnost okruženje u kojem djeluju medijski profesionalci, a koje već predstavlja izazov. One su u suprotnosti sa međunarodnim standardima slobode medija.

OŠTRO REAGOVANJE STRANIH AMBASADA

„Novinari moraju raditi u sigurnom radnom i pravnom okruženju, da bi izvještavali o pitanjima od javnog interesa, uključujući ulične demonstracije, proteste i rad policijskih organa. Pozivam Narodnu skupštinu RS da se uzdrži od usvajanja ovih izmjena Zakona te umjesto toga da se uključi u konstruktivnu diskusiju sa medijskom zajednicom i drugim relevantnim akterima radi pronalaženja odgovarajućeg rješenja“, rekao je Dezir.

Na istom fonu je i poruka šefa Misije OSCE-a u BiH upučena zvaničnicima RS-a.

No ako se pita, a u RS-u se za sve pita, lidera SNSD-a i predsjedvajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, onda bi zakonske odredbe o javnom redu i miru i ovlastima policije mogle biti i znatno rigoroznije. Na pitanje da prokomentira to što javnost smatra da je zakon loš, Dodik je rekao da o tome odlučuje parlament, a on poštuje skupštinsku većinu.

„Ne znam koja je to javnost, nisam za to čuo. Postoji nekoliko ‘drekavaca’ koji se pokušavaju predstaviti kao neko udruženje i da forsiraju neku priču“, kazao je Dodik. A tim „drekavcima“ je poručio da li žele da se donesu američki zakoni „shodno kojim policija može u svako doba da upotrijebi oružje, čemu je svjedočio tokom jednog svog boravka u Čikagu“.

Očekivati od onoga što je ostalo od parlamentarne opozicije u RS da se suprotstavi institucionalizovanju represije je iluzorno. Prije svega što za to nema brojčanu snagu, a drugo, jer i do sada nisu pokazali da su relevantan faktor na koji bi se javnost/građani mogli osloniti.

Ambasada SAD-a: Jasno upozorenje vlastima RS

Zajedničkim saopštenjem istim povodom oglasile su se i ambasade SAD-a, Velike Britanije i Njemačke.

„Politički lideri u BiH trebaju provesti reforme koje zemlju približavaju demokratskim normama i evropskim standardima. Umjesto toga, ambasade SAD-a, Savezne Republike Njemačke i Velike Britanije i Ured visokog predstavnika u BiH, nedavne incijative i retoriku u Republici Srpskoj vide kao udaljavanje od tih standarda, uprkos vladinoj javno proklamovanoj privrženosti procesu evropskih integracija. Sloboda izražavanja, mirno okupljanje i sloboda medija temeljni su elementi zdrave, funkcionalne demokratije i ključni su za odgovornost koju treba da snose vlasti i lideri. Opozicioni glasovi, organizacije građanskog društva, medije i mirne proteste poput onih koje je organizovao pokret ‘Pravda za Davida’, ne bi trebalo smatrati sigurnosnom prijetnjom. Izmjene zakona kojima se ovlašćuju institucije vlasti da cenzurišu pojedince, grupe ili medije ili kriminalizuju slobodno obavljanje zvanične funkcije, samo podrivaju demokratiju“, navodi se u saopštenju.

Dodaju i da „snažno podržavaju izjavu EUSR/Delegacije EU koja izražava zabrinutost zbog nacrta amandmana na Zakon o javnom redu i miru Republike Srpske.

Hoće li Vlada i parlament ove stavove usvojiti, ili se pak o njih oglušiti, vidjet ćemo već naredne nedjelje.

Gordana KATANA
Gordana KATANA
Bosanskohercegovačka novinarka i građanska aktivistica. Tokom karijere izvještavala za više bh i inostranih medija: Oslobođenje, BHT, BIRN, VOA, RFERL, IWPR, Anadolu Agency, Reuters.

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI