Ukoliko do gradnje dođe, to odlagalište će se svake godine sve više puniti.
“Niko ne voli to vidjeti, a mi smo ni krivi ni dužni. Pitanje je kako bi se to odrazilo na biljni, životinjski svijet i zdravlje ljudi u narednih 10, 20, 50 ili 100 godina. Mi imamo pravo da brinemo o svojim rijekama, planinama i zdravlju ljudi. Nemamo mi ništa protiv da oni grade svoje odlagalište, ali ga gradite 100-200 km od granice, a ne uz najčistiju evropsku rijeku i granicu BiH”, poručio je državni ministar.
Šarović je dodao da u BiH nemamo procjene utjecaja odlagališta, ali da je i komunikacija s Hrvatskom stranom izuzetno loša.
“Ja mislim da nije ni fer ni pošteno prema BiH da susjedna zemlja Hrvatska, koju mi poštujemo, nije uvažila nijedan od argumenata naše zemlje u proteklih nekoliko godina o odlagalištu koje je na samoj granici s Bosanskim Novim i drugim opštinama. Mi se ne bunimo što Hrvatska gradi svoje odlagalište, već zato što ga gradi na samoj granici s BiH. Kao kad bi neki vaš susjed svoj otpad, svoje smeće stavio na granicu vašeg imanja. To u svakom slučaju ne bi bilo uredu”, kazao je.
Šarović procjenjuje da je pred dvjema zemljama težak period u kojem BiH treba iskoristiti sva moguća sredstva, uključujući i međunarodna, a od Predsjedništva BiH očekuje da ovo pitanje stavi na dnevni red i da zaprijeti tužbom i arbitražom.
“Ne trebamo odustajati iako se Hrvatska dosad oglušila na sve zahtjeve. Ne bih uopće razmišljao da li ćemo ovo pitanje jasnije prikazati Briselu, da li ćemo ići na arbitražu, nekoga da tužimo. Oni se nisu libili da tuže bilo koga u regionu pa zašto bi nama bilo nezgodno da ih tužimo? Mislim da mi svoje aktivnosti trebamo pojačati”, istakao je na kraju Šarović.
