Uz puni konsenzus poslanika srpskih stranaka u Narodnoj skupštini RS krajem prošle sedmice usvojene su izmjene Krivičnog zakonika RS kojima će kaznama zatvora u rasponu od šest mjeseci do 15 godina sankcionisati svi koji RS njenu zastavu, himnu i grb izlože poruzi ili omalovažavanju, ili RS označe kao agresorsku i genocidnu tvorevinu, odnosno ta krivična djela „izvrše u namjeri promjene ustavnog uređenja Republike Srpske, njene teritorijalne cjelovitosti ili nezavisnosti”.
Riječ je o, kako je to posljednjih dana složno poručivala i vlast i opozicija, „svesrpskom i institucionalnom odgovoru“ na dopune Krivičnog zakona BiH koje je svojom odlukom, koristeći bonske ovlasti, nametnuo sada već bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a kojim će se sankcionisati negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca u BiH.
ZA SRPSKE POLITIČARE NE VRIJEDE ISTI PRINCIPI
„Kriminalizacija klevete“, poručio je akademik i penzionisani profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci Rajko Kuzmanović, a ponovili su prethodnih dana u više navrata i lideri ostalih srpskih stranaka.
„Nečuveno je da u Evropi neko donese ovakav zakon“, ustvrdila je ministrica finansija Zora Vidović 26. jula kada je potpisivala peticiju kojom se građani izjašnjavaju protiv izmjena Krivičnog zakona BiH.
„Srpskom narodu oduzima se volja i pravo da misli i govori“, također su poručivali srpski političari poput visokog funkcionera SNSD-a Nebojše Radmanovića, vlasti bliski analitičari, profesori Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.
Dio advokata iz RS-a otkazao je dolazak na suđenja u predmetima ratnih zločina „zbog straha da bi zbog iznesene odbrane svojih klijenata mogli krivično odgovarati“.
Podsjećanje na navedene izjave je bitno, jer identičan obrazac sankcionisanja za izrečena mišljenja – ali ona u potpunoj koliziciji i pobijaju odredbe koje predviđa Inzkov zakon – sada predviđa i Krivični zakonik RS.
Ivanka Marković, poslanica SDS-a u Narodnoj skupštini RS, koja je, kako je saopšteno, bila dio ekspertskog tima za izradu izmjena Krivičnog zakonika RS, ima drugo tumačenje.
Foto: Ivanka Marković
„Krivični zakonik Slovenije ili Hrvatske, koje su članice EU, imaju inkrimnaciju koja se zove povreda ugleda države ili naroda, ili zakon Crne Gore, ako to nije kršenje govora. Zašto bi neko nama osporavao pravo da mi zaštitimo ugled naroda i RS koja ima određena obilježja državnosti i na kraju zašto da me neko naziva rezultatom nekog genocida ili genocidnim pripadnikom manjeg entiteta – mislim da je to uvreda“, izjavila je Marković.
No, kako je u slučaju izmjena KZ BiH riječ o „nametnutim zakonskim odredbama“, a u slučaju RS „legalističkom pristupu kao izrazu parlamentarne demokratije“, očito je onda da isti principi i standardi za srpske političare ne vrijede.
Na to upozorava i novinar i građanski aktivista Miljan Kovač.
„Ovo je jedna potpuno apsurdna situacija. Kada visoki predstavnik nametne izmjene zakona, iz RS poručuju da se krši sloboda govora, a onda oni donesu zakon kojim ograničavaju slobodu govora. Uostalom, to je besmisleno jer ja nisam čuo nikoga relevantnog da je RS ili srpski narod nazvao genocidnim. Ono što je bitno istači, jeste da nijedna presuda za ratne zločine, uključujući i zločin genocida, nije osuđivala srpski kolektivitet. Pojedinci su osuđeni, a ne srpski narod“, ističe Kovač.
Kovač: Dodik nije sposoban i spreman ne neku krupnu radikalizaciju
BEZ SUOČAVANJA SA PROŠLOŠĆU
Ipak, kada se sagledaju ukupne reakcije koje su se posljednjih dana čule od lidera pozicije i opozicije u RS, jasno je da upravo oni zloupotrebljavaju cijeli srpski narod. O tome svjedoče brojne ankete koje su objavljivali mediji u RS-u, a u kojima se u izjavama građana provlači identičan narativ koji su srpski političari pune tri decenije javnosti nudili kao jedinu “ istinu“.
A ta “istina“ je da su Srbi u BiH vodili odbrambeno-otadžbinski rat, da su ratni zločini za koje su osuđeni pripadnici ratnog političkog rukovodstva, vojske i policije RS „izmišljeni, preuveličani“, te da se presudama Haškog tribunala cijeli srpski narod želi okarakterisat kao genocidni, a da je RS stvorena na temeljima genocida.
I stoga je jasno zašto ni hiljade bijelih nišana u Potočarima, ni brojne masovne grobnice, uključujući i Tomašicu (opština Prijedor), najveću sekundarnu grobnicu civilnog stanovništva u Evropi od okončanja Drugog svjetskog rata, etničko čišćenje nesrpskog stanovništva, porušene stotine muslimanskih i katoličkih bogomolja, nisu doveli do suočavanja s prošlošću i prihvatanja da su pojedinci planirali, naređivali i počinili u ime cijelog srpskog naroda ratne zločine.
„I kada razgovarate s ljudima koji potpisuju peticiju, oni vam kažu da time žele poručiti da Srbi nisu genocidni. Eto, to je ta manipulacija“, upozorava Kovač.
A ta peticija pokušaj je prije svega SNSD-a, mada bez sumnje i opozicija osjeća žal što se toga prije Milorada Dodika nije dosjetila, da se za sve naredne korake koje mogu dovesti do ozbiljnih posljedica u BiH sakrije iza „svog naroda“ kome upravo politički diskurs nameće kolektivnu odgovornost.
Foto: S potpisivanja peticije koja nije prošla prema očekivanjima organizatora
Srpski poslanici usvojili su i Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika koji se odnosi na izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH. Bit će stoga zanimljivo vidjeti šta će to u praksi značiti i kako će na to reagirati Tužilaštvo i Sud BiH za koje su zakoni entiteta neobavezujući.
Lider SNSD-a Milorad Dodik poručio je da će policija RS štititi sve svoje građane u slučaju da ih pripadnici SIPA-e pokušaju uhapsiti pod sumnjom da su počinili krivično djelo negiranja genocida ili veličanja ratnih zločinaca. Ministar policije RS Dragan Lukač kazao je da sada samo čeka konkretne naredbe koje policija u tom slučaju treba poduzeti.
Kovač ističe da je ovo još jedan populistički potez vlasti, ali smatra da Milorad Dodik nije sposoban i spreman ne neku krupnu radikalizaciju na način da izvede policiju na međuentitetsku liniji i suprotstavi se SIPA-i.
GENERIRANJE MEĐUNACIONALNE NETRPELJIVOSTI
No, iz istupa srpskih političara, uz nesebičnu podršku režimskog RTRS-a ali i dobrim dijelom i ostalih prosrpskih medija, vidi se jasna namjera radikalizacije cijelog srpskog naroda, što bi moglo dovesti do opasne tendencije pogoršanja međuetničkih odnosa u BiH.
Prvi međuetnički incident već se dogodio 28. jula u Vlasenici kada je napadnuta porodica Ferhatović, a tom prilikom povrijeđeni majka Raza i njen sin Amir. Potpredsjednik RS Ramiz Salkić ocijenio je da je to posljedica kontinuiranog širenja netrpeljivosti spram Bošnjaka od strane vlasti i medija u ovom entitetu, te je pozvao vlast da prestane generirati netrpeljivost prema Bošnjacima.
Nakon sjednice Narodne skupštine RS lider SDS-a Mirko Šarović je naveo: „Inzkova odluka ima potencijal da krizu u čitavoj zemlji produbi i upravo zbog toga ne treba da se zavaravamo da ćemo ovu krizu da završimo sa par zaključaka i sa par odluka parlamentarnih stranaka. Ovo je jedan od najrizičnijih i istorijski važnih trenutaka za RS i Narodna Skupština RS ima tu vrstu težine da odgovori na ove izazove. Moramo da razmišljamo i dugoročno kako iz ove složene situacije doći do opštih i zadovoljavajućih rješenja kako bi zaštitili interese RS. Cilj nam je trajno rješenje“.
Foto: Šta su „trajna rješenja“ za Mirka Šarovića, jednog od lidera „opozicije“ u RS, koji je ponovo pokazao svoju političku potkapaciranost
A ta „trajna rješenja“ kojima bi se RS „zaštitila“ ne treba posebno tražiti. Jer jasno je da su za srpske političare „rješenja“ da Bošnjaci odustanu od toga da je u Srebrenici počinjen genocid pa, da budemo do kraja cinični, priznaju da su sami sebe protjerivali, zatvarali u logore, ubijali… da novi visoki predstavnik van snage stavi izmjene Krivičnog zakona BiH koje je Inzko donio. I da shodno tome nastave s politikom negiranja genocida, dodjele ordena i priznanja ratnim zločincima, guranja prsta u oko porodicama nesrpskih žrtava.
U takvom ozračju dužnost visokog predstavnika danas je preuzeo njemački diplomata Christian Schmidt. Kako će se on prema političkoj krizi, koja zbog blokade rada državnih institucija ima posljedice po cijelu BiH, odnositi i hoće li i kakve korake poduzeti, nadamo se da će vrlo brzo biti jasno.
