Kupce električne energije u Republici Srpskoj sa Novom godinom dobiće i nove cijene struje koje će većini donijeti uvećane račune.
Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS) dala je zeleno svjetlo za prijedlog Elektroprivrede RS kojim se predviđa uvođenje blok tarifa za potrošnju struje za domaćinstva.
„KOREKCIJE“ STRUJE IZA NOVE GODINE
Iako je, „objašnjavajući“ kako će se obračunavati tarife, u prvim izjavama „zabavio“ građane, predsjednik RERS-a Vladislav Vladičić, posebno nakon kritika koje su stigle i od samog Dodika a zbog „metodologije“ računanja (koju vjerovatno niko nije razumio), pojasnio je da računi za januardomaćinstvima stižu u februaru i da se neće značajnije razlikovati od decembarskih.
„Neki će biti malo smanjeni, neki blago povećani. Sve zavisi od potrošnje električne energije. Ali, neznatno je to i za jednu i drugu kategoriju. Nešto značajnije povećanje računa mogli bi imati oni koji troše više od 1.500 kilovata struje“, naknadno je pojasnio Vladičić.
Tako je, prema onome što predviđa nova cjenovna politika entitetske elektroprivrede, jedna tarifapredviđena za potrošnju do 500 kilovata, druga za one koje troše između 501 i 1.500 kilovata, a treća za one preko 1.500 kilovata.
Jednostavno rečeno, građani će za prekomjernu potrošnju električne energije plaćati više cijene.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da za ona domaćinstva koja troše do 1.500 kilovata neće biti značajnije promjene cijena električne energije.
„Građani koji potroše do 500 kilovata struje, prema dokumentima REKA koje sam vidio, trebali bi imati i nešto manje račune oko 4 KM, dok će oni u tarifi od 501 do 1500 kilovata plaćati oko 4 KM više. Tačne podatke koliko domaćinstava ima u ove dvije tarife ima Elektroprivreda, ali za pretpostaviti je da se većina građana nalazi u ovoj drugoj tarifi, dok će onima koji budu trošili više od 1.500 KW račun biti veći oko 75 KM“, pojašnjava Pavlović.
Električna energija poskupljuje i za privredu 22,6 posto. Poslodavci u Republici Srpskoj sa Elektroprivredom su postigli dogovor da cijena struje sa 53 bude od iduće godine povećana na 65 eura po megavatu.
Poskupljenje električne energije dugo je očekivano, ali je politika zbog očuvanja socijalnog mira i ovogodišnjih opštih izbora to do sada stopirala. Podsjećamo, lider SNSD-a Milorad Dodik, novi/stari premijer RS Radovan Višković i direktor ERS-a Luka Petrović, kategorički su, unatoč ozbiljnom skoku cijena energenata na svjetskom i regionalnom tržištu, tokom cijele izborne kampanje tvrdili da struja neće poskupjeti.
U ELEKTROPRIVREDI VEĆINSKI OSTALI UHLJEBI
Prema mišljenju Pavlovića, jedan od razloga zašto je došlo do poskupljenja električne energije u Republici Srpskoj je njen rast na svjetskom tržištu, posebno u EU, pa se ovom mjerom nastoji ograničiti potrošnja kako bi se omogućio veći izvoz Elektroprivrede RS.
„EU je zabilježila značajan porast veleprodajnih cijena energije od polovine 2021. godine. Jedan od glavnih pokretača bio je porast globalne potražnje za energijom, jer je većina zemalja izašla iz pandemije Covid-19, a onda je došla ova energetska kriza nakon rata u Ukrajini. Cijene za sljedeću godinu na berzi u Njemačkoj trenutno se kreću u rasponu od 300 do 400 evra, slično je i u drugim evropskim zemljama“, kaže Pavlović.
Drugi razlog za povećanje električne energije treba tražiti i u lošem poslovanju pojedinih dijelova Elektroprivrede RS.
Ovo je, smatra Pavlović, rezultat još jednog lošeg restrukturiranja javnih preduzeća koje bi po pravilu trebalo donijeti bolje poslovne rezultate.
„Slično kao i sa Željeznicama Republike Srpske, gdje su oni koji su važni za proizvodnju uzeli otpremnine i otišli, pa smo ostali bez mašinovođa, iz Elektroprivrede su otišli radnici, a ostali su neproizvodni kadrovi zapošljavani po stranačkim linijama“, kaže Pavlović.
Na najavljeno poskupljenje električne energije građani u RS, za razliku od onih u Evropskoj uniji koji izlaze na ulične proteste, nisu reagovali.
Jedino su pojedina udruženja potrošača (Don Prijedor), reagovala na uvođenje blok tarifa u Republici Srpskoj, ocijenivši da se radi o nepoštenim poslovnim praksama, koji su u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti potrošača, a građane dovode u diskriminatorski položaj.
Entitet Republika Srpska u pravilu preuzima slična rješenja kao u susjednoj Srbiji, a tako je bilo i sa blok tarifama za električnu energiju.
Srbija je bila donijela odluku o uvođenju zelene, plave i crvene tarife za potrošnju do 350 kWh, od 351 do 1.600 kWh i više od 1.601 kWh, ali je ova odluka osporena na Ustavnom sudu.
LANAC NOVIH POSKUPLJENJA
Poskupljenje električne energije dovešće do novog povećanja cijena u narednoj godini, smatra Pavlović.
„Ovo će svakako uticati na kućne budžete, pogotovo onih koji se griju na struju. S obzirom i na ovogodišnja iskustva sa rastom cijena zbog energetske krize za očekivati je da će cijene i drugih proizvodi rasti. Preduzeća koja imaju veći udio električne energije u svojoj proizvodnji, s obzirom da će struja poskupiti 22 posto, moraće povećati cijene za najmanje 10 posto kako bi mogli pozitivno poslovati“, ocjenjuje Pavlović.
Na nacionalnoj razini države članice EU-a preduzimaju mjere za pružanje pomoći građanima i poduzećima koji se suočavaju s većim računima za potrošnju energije. Pritom se dijelom oslanjaju na smjernice EU-a iz paketa mjera za cijene energije, i privremenim okvirom EU-a za državne podrške u kriznim situacijama.
„Komisija EU je 14. septembra 2022. predložila novu Uredbu o hitnoj intervenciji za rješavanje visokih cijena energije kako bi se smanjili računi za energiju za europske građane i poduzeća. Uključuje mjere za smanjenje potražnje za električnom energijom kako bi se smanjili troškovi električne energije za potrošače i predlaže privremeno ograničenje prihoda za proizvođače električne energije koji koriste tehnologije s nižim troškovima, kao što su obnovljivi izvori energije, nuklearna energija i lignit. Komisija predlaže da se limit za te ‘inframarginalne’ proizvođače postavi na 180 €/MWh. Treća mjera je privremeni doprinos solidarnosti na višak dobiti ostvaren u sektoru nafte, gasa, uglja i rafinerija. Zemlje EU bi ga prikupljale od dobiti iz 2022. godine, koja iznosi najmanje 120% prosječne dobiti u prethodne tri godine, i preusmjeravale bi se potrošačima energije“, navodi se na stranici Vijeća EU.
Kako je BiH nedavno dobila kandidatski status za EU, pitanje je da li će predstavnici EU u BiHmožda pokušati uticati na domaće političare da se pomogne i bh. građanima u ovoj svjetskoj energetskoj krizi.
