Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Uz muziku, smijeh, zviždaljke, vatromet boja pod sloganom Porodično okupljanje u Sarajevu je održana treća povorka ponosa. Učesnici Povorke nosili su transparente s porukama  Zakoni za sve porodice, Nisam kriv što sam kvir, Rođena za revoluciju, Zaslužujem život bez nasilja, Niko nije slobodan dok svi nismo slobodni­

Prema prvim procjenama, između 1.000 i 2000 učesnika, njihovih roditelja, te brojnih građanki i građana iz Sarajeva, ali i cijele BiH i inostranstva, zajedno su prošetali od Vječne vatre do platoa između Zemaljskog muzeja i Muzeja revolucije kako bi javnost podsjetili da ne traže ništa više nego društvo pune jednakosti za sve građane naše zemlje.

Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Cjelokupna društveno-ekonomska situacija, nezaposlenost i krize sa kojima se suočavamo svih ovih godina, pritisci, izražen PTSP i drugi psihički problemi, koji su isplovili kroz pandemiju i aktuelne ratove, smatraju organizatori, utječu na sve, pa tako i na LGBTIQ+ osobe. Svi problemi se najviše odražavaju kroz porodicu, zajednicu i međuljudske odnose.

Zbog toga su odlučili da ovogodišnja tema povorke bude porodica, u nadi da će kroz razgovor i propitivanje ove teme pružiti širu dimenziju onoga što porodica danas jeste.

Sloganom je poručeno da je povorka ponosa kao protestni marš mjesto gdje svako od nas može biti ono što jeste „u nadi da ćemo graditi prostore i mjesta van povorke koja će biti sigurna i podržana za dijeljenje svačije autentičnosti“.

„Povorkom ponosa želimo graditi društvo u kojem će svaka osoba pripadati porodičnim okupljanjima i biti integrisani dio njih, bilo da govorimo o primarnoj porodici ili porodici koju svaka zrela osoba sebi gradi. Porodica je sve ono što jedna osoba za sebe odluči da joj čini porodicu. Današnje porodice su porodice sa djecom ili bez (u bračnim i vanbračnim zajednicama), jednoroditeljske porodice, posvojiteljske, porodice u kojima su staratelji bake, tetke, amidže ili strine.  Porodice su i porodice sa istospolnim partnerima. One postoje i jesu realnost bh. društva“, istakli su učesnici povorke.

Upozoreno je i da porodična okruženja u kojima su primorani kalkulisati, skrivati se, lagati i imati konvencionalnu pripremljenu priču, koja zadovoljava porodična očekivanja onoga što bismo trebali biti ili kako bismo trebali živjeti ili izgledati, nažalost, postaju okruženja nelagode, nasilja, te se na takva porodična okupljanja nerado odazivamo, ako uopće bivamo i pozvani.

„Biti LGBTIQ+ osoba na porodičnim okupljanjima može podrazumijevati čitav spektar reakcija, od potpunog prihvatanja, pa sve do tišine, potpunog ignorisanja i zanemarivanja tog aspekta života ili čak i fizičkog nasilja. Pitanja poput: ‘kako to izgledaš?’, ‘jesi li konačno našao djevojku?’, ‘je li još uvijek živiš s onom cimericom?’, ‘nećeš valjda ostariti sam?’, samo su neka od onih kroz koja izbijaju očekivanja naše porodice u odnosu na to kako bismo trebali izgledati, živjeti i koga bismo trebali voljeti“, jedna je od ključnih poruka ovogodišnje Povorke.

I ovogodišnju BH Povorku ponosa obezbjeđivale su jake policijske snage, a od organizatora je traženo da za osiguranje izdvoje 30.000 KM. U cilju preduprjeđivanja bilo kakvih incidenata u Sarajevu je bilo blokirano preko 50 ulica.

Photo: Armin Durgut/PIXSELL
Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Po okončanoj šetnji, koja je kao i cijeli skup okončana bez incidenata, u ime Organizacionog odbora Povorke učesnicima se obratila Dina Barjaktarević, koja je istakla da su ljubav, razumijevanje i podrška – porodično okupljanje. Istakla je da je cilj ovogodišnje Povorke bio da se pokaže da su današnje porodice fleksibilna kategorija, konstrukt u svim oblicima.

„Ja imam podršku svojih roditelja, svoje braće i to su istinske porodične vrijednosti koje želim i drugima. Moj problem leži u društvu u institucijama koje nas zatvaraju u četiri zida. I ove zatvorene ulice i ovi betonski stubovi su naša četiri zida i mi tražimo da se otvore, jer institucije imaju mehanizme da nas štite“, podvukla je Barjaktarević.

Ono što treba spomenuti i da je u sarajevskom naselju Otoka u prisustvu nekoliko desetina građanaodržan kontra skup pod sloganom Vratite nam dugu, a okupljeni su izrazili oštro protivljenje održavanju Povorke ponosa uz obrazloženje da se „ona kosi sa našim tradicionalnim porodičnim vrijednostima“.

Protivnici Povorke na ruti kretanja ostavili su i niz uvrjedljivih, homofobnih i diskriminirajućih poruka.

Prva BH Povorka ponosa održana je 2019. godine pod sloganom Ima izać’ i bila je ujedno i zadnja organizovana na prostoru bivše Jugoslavije. Održana je bez ijednog incidenta, a u njoj su učestvovale LGBTIQ osobe, prijatelji(ce), podržavatelji(ce), komšije i komšinice ostali građani i građanke širom BiH, regije i svijeta. Tog 8. septembra 2019. godine ujedinjeno protiv mržnje i nasilja, za ljubav i zajedništvo, šetalo je oko 3.000 osoba.

Naredna Bh. povorka ponosa, koja je trebala da se desi 23. augusta 2020. godine je odgođena u fizičkom, klasičnom obliku, usljed povećanja broja zaraženih korona virusom. Ipak, Organizacioni odbor 2020. je organizovao niz uličnih akcija i događaja, kao i online program, pod sloganom Nije život četiri zida.

Pod sloganom Otpor sa margine 2021. godine uz ograničen broj učesnika zbog pandemije COVID -19 održana je također Povorka ponosa u glavnom gradu BiH.

Photo: Armin Durgut/PIXSELL

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime