Odluka lidera svih parlamentarnih stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj da od 27. jula ne učestvuju u radu državnih institucija je protuustavno ponašanje i predstavlja neku vrstu državnog udara, upozorava profesor ustavnog prava Kasim Trnka.
Prema njegovim riječima, blokada rada institucija Bosne i Hercegovine znači napad na same temelje države.
Podsjećamo, na zajedničkom sastanku održanom jučer u Banjaluci lideri srpskih parlamentarnih stranaka donijeli su odluku da neće učestvovati u radu Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i oba doma Parlamentarne skupštine BiH, jer, kako su istakli, „za to nema uslova“.
NEĆE DA PRIZNAJU GENOCID
Ova odluka srpski je politički odgovor na prošlonedjeljnu odluku odlazećeg visokog predstavnika Valentina Inzka o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH kojim će se sankcionisati negiranje genocida i podržavanje ratnih zločina i zločinaca počinjenih u našoj zemlji.
Obrazlažući zašto je na samom kraju mandata posegnuo za „bonskim ovlastima“ Inzko je kazao kako su građani Bosne i Hercegovine „dugo čekali da njihovi izabrani predstavnici sami zakonski urede ovo veoma ozbiljno pitanje“.
Očekivano, iz Republike Srpske stigle su burne reakcije nezadovoljstva koje su ujedinile srpsku političku scenu. Visoki predstavnik je optužen za „stavljanje kolektivne krivice na RS i cijeli srpski narod, vraćanje BiH unazad, destabilizaciju BiH, izlaženja izvan okvira svog mandata, kriminalizaciju verbalnog delikta“…
Uz to ne samo Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH, nego i ostali lideri bili su i više nego eksplicitni da sa zakonom, kao i bez njega, neće priznati srebrenički genocid niti odustati od podrške brojnim pravosnažno presuđenim ratnim zločicima iz reda srpskog naroda.
Trnka: Sankcije su precizirane, ali je pitanje kako ih provesti u djelo
Stoga Trnka govoreći i o napadu na ustavne temelje BiH kroz povlačenje srpskih političara iz rada državnih institucija, ali i namjeri da nastave s negiranjem genocida, navodi da su u oba slučaja sankcije precizirane, ali je pitanje kako ih provesti u djelo.
DODIK SIPA-i PRIJETI NAORUŽANOM POLICIJOM RS
Problem je i u provođenju „bonskih ovlasti“ pošto, podsjeća Trnka, Vijeće za provedbu mira (PIC) više nema jedinstven stav o BiH, što se vidjelo i na posljednjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a kada su Rusija i Kina predložile rezoluciju kojom bi se mandat visokog predstavnika ograničio.
„BiH se našla na margini globalnih međunarodnih odnosa i dok se velike sile ne poravnaju u svojim interesima na način da Rusi popuste na jednom, a Amerikanci na nekom drugom mjestu. To je praksa u međunarodnoj diplomatiji i dok se ne dese takve stvari ovdje se ništa bitnije neće promijeniti“, istakao je Trnka.
Podsjeća i na prijetnju Milorada Dodika da će naoružana policija RS na međuentitetskoj liniji razgraničenja onemogućiti pripadnicima SIPA-e ulazak na teritoriju ovog bh. entiteta, pa time i spriječiti eventualno hapšenje lica protiv kojih bi bile podignute optužnice za negiranje genocida.
Ovaj ugledni profesor ustavnog prava također ističe da treba sačekati da novi visoki predstavnik Christian Schmidt preuzme dužnost 1. avgusta da bi se vidjelo šta će se dešavati. Iako Trnka ne očekuje da Schmidt neposredno po dolasku na funkciju visokog predstavnika poduzme radikalne poteze u smislu sankcionisana domaćih političara.
Foto: Njemački diplomata Christian Schmidt dužnost visokog predstavnika preuzima 1. avgusta
„Očekujem da će biti pritisaka na Republiku Srpsku preko Srbije, odnosno Aleksandra Vučića. To se da nazrijeti iz načina na koji je on vrlo odmjereno komentarisao posljednja dešavanja“, zaključuje Trnka.
