Koliko puta je od 2006. Milorad Dodik, lider SNSD-a, bivši premijer i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, a sada član državnog Predsjedništva, prijetio disolucijom BiH ili vraćanjem „otetih nadležnosti“, odnosno povratku na „izvorni Dayton“, teško bi izračunali i najpažljiviji analitičari.
I povod za te prijetnje Dodik uvijek nalazi, no sve se svode na „ugroženost srpskog naroda u BiH“, namjeru „ukidanja RS“, „pokušaje unitarizaciju BiH“, nezadovoljstvo odlukama Ustavnog suda BiH, ili pak visokih predstavnika.
DODIK I OPOZICIJA IZ MAGAREĆE KLUPE
„Predložit ćemo da se kroz rušenje zakona o vojsci (BiH) u roku od nekoliko mjeseci formira vojska RS“, posljednja je izrečena Dodikova prijetnja. Osim toga, ustvrdio je da RS planira osporiti i funkcioniranje Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH te Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
„Republika Srpska ima ustavno pravo na svoju vojsku, pa će to i iskoristiti“, naveo je Dodik.
Na prve reakcije nije se dugo čekalo, a najjasniji odgovor uslijedio je od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji ga je optužio da je to „najava oružane pobune koja se neće tolerisati“.
Prijetnje Milorada Dodika, bez obzira na činjenicu da su se nebrojeno puta do sada pokazale tek pukim politikanstvom namijenjenim za mobilisanje srpskog glasačkog korpusa, ipak su unijele nemir među građane BiH, koji još uvijek žive bolna sjećanja na minuli rat i posljedice koje je on ostavio.
O Dodikovoj tvrdnji o „postojanju ustavnog prava“ na povlačenje srpskih kadrova iz Oružanih snaga, VSTV-a i UIO BiH mišljenje smo zatražili i od profesora ustavnog prava Nurke Pobrića, koji pojašnjava da „nikakvo pravno uporište za tako nešto ne postoji“.
„Na osnovu Ustava BiH, izvršen je prenos nadležnosti sa entiteta na državu BiH i to je verifikovano u Parlamentarnoj skupštini BiH; sada su to državni zakoni. Oni se mogu mijenjati samo u Parlamentu BiH i entitetske skupštine nad tim nemaju više nikakvu nadležnost“, pojasnio je Pobrić.
Kada je, pak, riječ o stavu međunarodne zajednice, potpuno je jasno da bilo kakvu secesionističku politiku neće podržati ni EU ni Sjedinjene Američke Države.
JASNA AMERIČKA PORUKA DODIKU
To je Dodiku nedvosmisleno stavio do znanja i Gabriel Escobar, specijalni izaslanik američkog predsjednika Josepha Bidena za zapadni Balkan, odnosno zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Južnu i Srednju Evropu nakon što se s njim susreo 30. septembra.
Na Twitter nalogu Ambasade SAD-a u Sarajevu navodeno je da je Escobar tom prilikom prenio stav SAD-a da su prijetnje otcjepljenjem antidejtonske i da građanima Republike Srpske ne nude ništa osim izolacije i ekonomskog očaja. Navedeno je kako je Escobar ponovio snažnu predanost SAD-a suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH kao zemlje u kojoj su i entiteti Republika Srpska i Federacija BiH i Brčko distrikt prosperitetniji i sigurniji kada se lideri bore protiv korupcije, jačaju integritet, pravičnost izbora u BiH i kreću naprijed sa reformama koje donose ekonomski oporavak.
Osim toga, pitanje je koliko bi na to bila spremna i inače Dodiku u cijelosti naklonjena Rusija zbog činjenice da bi nasilna disolucija BiH neminovno dovela do novog opasnog žarišta na tlu Evrope. Izvor Inforadara blizak diplomatskim krugovima podvlači da Rusija nema strateški interes na ovako malom dijelu teritorije da bi zbog njega išla u konfrontaciju sa strateškim partnerima Njemačkom i Turskom koje ni na koji način ne podržavaju raspad BiH.
Nesporna je činjenica da Milorad Dodik u Narodnoj skupštini RS uz podršku koalicionih partnera SNSD-a ima komotnu većinu da izglasa bilo kakvu odluku. No, ključno je pitanje koliko ga je na krajnje rizičnom putu svojevrsne hajdučije kojim prijeti da će povesti RS i njene građane spremna slijediti i srpska opozicija.
Iskustva govore da je Dodik do sada uspijevao da ih, pozivajući se na srpske nacionalne interese, nebrojeno puta izmanipulira. Posljednji primjer je način na koji su upravo i on sam i kadrovi SNSD-a u institucijama BiH prekršili zaključke Narodne skupštine o blokadi rada državnih institucija, kao odgovor na odluke bivšeg visokog predstavnika o izmjenama Krivičnog zakona BiH kojim se sankcioniše negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, komentarišući Dodikovu najavu o povlačenju iz Oružanih snaga i vraćanje nadležnosti Republici Srpskoj u prvi plan stavio je pitanje “Dodikovog kredibiliteta“.
„To je najveći problem jer jedno priča građanima, a onda se okrene za 24 sata i radi sasvim drugo“, naveo je Šarović. U izjavi za naš portal lider SDS-a kaže da je stranka koju vodi „za poštivanje principa izvornog Dejtonskog sporazuma“.
„Ali postoje nadležnosti koje su prenesene sa RS na Bosnu i Hercegovinu i za njih su glasali i svoj potpis stavili poslanici SNSD-a. A riječ je o 80 prenesenih nadležnosti i ja ne znam ima li načina i koji su da se to vrati“, kaže Šarović.
IZMEĐU ZAPADA I RATNIH SUKOBA
Tanja Topić, politička analitičarka, navodi da su prijetnje za povlačenjem iz Oružanih snaga BiH i stvaranje vojske RS „pucanj u prazno“, te da su toga svjesni i sami inicijatori.
„Zanimljivo je jedino kako se stvari i takve ideje plasiraju u javnost – nikada se ne spominje da u samom Dejtonskom sporazumu stoji da će se domaći akteri šest mjeseci nakon stupanja na snagu početi bavit donošenjem odluka o prebacivanju određenih nadležnosti na zajednički nivo. Odluka o reformi vojske u BiH nije nametnuta, već su u njenom donošenju sudjelovali i oni koji bi da se to izbriše i falsifikuje“, podsjeća Topić.
Smatra da je vrlo jasan pokazatelj da od te prijetnje nema ništa i priča o rebalansu budžeta Republike Srpske, gdje za te stvari nema planiranih sredstava.
„Ja se pitam koji su to ljudski resursi koji stoje na raspolaganju za neku novu vojsku. Oni koji masovno bježe s ovih prostora? Ta vremena su prošla. Mi smo navikli svakodnevno slušati neke nove prijetnje koje, osim u pojavnom obliku kao što je galama, nemaju nikakvog drugog konkretnog učinka“, podvukla je Topić.
Naša sugovornica vjeruje da se opozicija ovog puta „neće upecati na novu udicu“, iako, kako ističe, „ne treba zaboraviti nagli zaokret u ponašanju nekih opozicionara kad se stvaralo takozvano svesrpsko jedinstvo, očito karta po kojoj opozicija ne želi zadržati imidž izdajničke“.
Profesor Pobrić navodi da je u ovom trenutku Dodikovu izjavu da će stvoriti vojsku RS prerano tretirati kao državni udar, ali i naglašava da se radi o govoru „koji nije bezazlen“. Stoga, podvlači, da poučeni iskustvima koja su prethodila ratu u BiH ne treba potpuno isključiti mogućnost neke vrste sukoba koju bi akcije iz RS-a mogle izazvati.
Nermin Nikšić, lider SDP BiH, i dalje najveće opozicione partije na nivou države, ponašanje i retoriku Milorada Dodika ocijenio je ekstremnom. Smatra da je Dodik blizu kraja političke karijere i da je stoga moguće da je spreman na sve, pa i na avanturu da pozove i dovede do ratnog sukoba.
