Bosna i Hercegovina i dalje se bori s virusom pandemijom Covid-19 te je cijeli zdravstveni sektor primarno usmjeren na liječenje građana oboljelih od korona virusa, zbog čega građani iz dana u dan postavljaju pitanje kako osigurati adekvatnu ljekarsku pomoć svima koji boluju od niza drugih bolesti.
Naime, od marta ove godine, kada su u našoj zemlji registrirani prvi slučajevi Covid-19, rad zdravstvenih ustanova stavljen je u takozvani hladni program rada, odnosno pružanje onih intervencija čije bi odlaganje direktno ugrozilo živote pacijenata.
GLUHI TELEFONI
Ali problemi nastaju jer tijelo ne razumije hladni program, pa građani i dalje boluju od upale uha ili grla, lome kosti, imaju problema sa žučnom kesom, dijabetesom, bubrežnom insuficijencijom…
Sandra Č. polovinom septembra u toku jednog poslijepodneva ravnih 57 puta pozvala je broj ambulante porodične medicine u Banjaluci. Pozivi joj nisu bili uzvraćeni, pa je dijete koje se žalilo na nesnošljive bolove u uhu bila prinuđena odvesti u privatnu kliniku na pregled.
Ako pak imate sreću i na telefonski broj ambulante porodične medicine se jave -dobit ćete medicinsku sestru. Koja će vam uzeti anamnezu, pa je prepričati vašem porodičnom ljekaru nakon čega ćete biti putem SMS poruke obavješteni o vremenu i datumu ljekarskog pregleda.
Kako za naš portal objašnjava Vesna P. iz Banjaluke, potom vam predstoji da bez obzira na tačno vrijeme pregleda stojite i više od sat vani pred ambulantom. Treba li vam više od recepta za terapiju koju redovno koristite, dobit će te uputnicu za specijalistički pregled i vaš će vam ljekar „poželjeti sreću da isti obavite u razumnom roku“.
Iako je vanredno stanje u RS-u ukinuto u maju ove godine, zdravstvene ustanove, u cilju prevencije širenja zaraze korona virusom, rade s ograničenim kapacitetima pa se liste čekanja na specijalističke preglede iz dana u dan povećavaju.
Komentarišući ovakvo stanje javnog zdravstva bivši ministar zdravlja RS Slobodan Stanić smatra da pandemija ne može da bude opravdanje za loš rad zdravstvenih službi.
Stanić: Neka se ugledaju na privatne klinike
„Stvar je organizacione prirode, i nema opravdanja za situacije kakva je bila u Novom Gradu kada je oko Doma zdravlja bila postavljena žica kako pacijenti ne bi mogli priči. Ja poručujem ljudima iz javnih zdravstvenih ustanova da odu u privatne klinike i vide kako su se organizovali, odnosno kako normalno rade a da pri tom nismo imali nijednu prijavu da je u njih ušao Covid-19“, kaže Stanić.
POSLJEDICE TEK PREDSTOJE
Dok se širom svijeta, a to čine i Srbija i Hrvatska, već uveliko radi na procijeni koliko će usmjerenost na borbu protiv korona virusa utjecati na javno zdravlje stanovništva, jer je liječenje drugih oboljenja stavljeno u drugi plan, u RS-u pa i cijeloj BiH se još uvijek nije sistematski prišlo toj problematici.
Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravlje RS, u izjavi za naš portal kaže da oni prate stanje kretanja određenih bolesti, ali da u ovom trenutku nemaju procjene stanja zdravlja stanovništva. Tako ostaje nepoznanica i o broju smrtnosti pacijenata s malignim oboljenjima od marta ove godine naovamo, ali i kretanju drugih akutnih oboljenja.
Zeljković: Koliko će se režim rada vraćati u normalno stanje i dalje će zavisiti od epidemiološke situacije
Stanić naglašava da će se posljedice tek vidjeti u budućnosti.
„Treba procijeniti stepen smrtnosti od drugih bolesti, ali i koliko će se rad na hladnom režimu odraziti na zdravlje populacije, jer ima niz stanja i oboljenja koja, ako se adekvatno ne liječe, mogu izazvati ozbiljne posljedice“, podvukao je Stanić u izjavi za InfoRadar.
Zeljković navodi da je zbog borbe protiv korona virusa rad zdravstvenih ustanova morao biti prebačen u hladni program te da su mnoge dijagnostičke procedure bile odgođene.
„Mi smo proteklih dana poslali upute o povećanju obima rada sekundarnim zdravstvenim ustanovama, odnosno vraćanju približno u stanje normalnosti kada govorimo o specijalističkim pregledima, dijagnostičkim ali i opreativnim zahvatima. Tako da se nadamo da će i domovi zdravlja i sekundarni nivo zdravstvene zaštite početi pružati veći nivo usluga pacijentima“, kazao je Zeljković.
„Ipak, kako će to funkcionirati, odnosno koliko će se režim rada vraćati u normalno stanje, i dalje će zavisiti od epidemiološke situacije vezane za Covid-19 u svakoj lokalnoj zajednici“, dodaje Zeljković.
FINANSIJSKI BENEFITI
Kako slika govori više od hiljadu riječi, dovoljno je doći pred Dom zdravlja u Banjaluci, ispred kojeg je postavljen niz kontejnera pred kojima čekaju pacijenti kako bi dobili termine za određene preglede. A da stanje nije krajnje ozbiljno, samo bi se tragikomičnim mogla smatrati scena kojoj smo svjedočili 18. septembra, kada medicinska sestra sa zdravstvenim kartonima na parkiralištu Doma zdravlja proziva pacijente.
Na uspostavljanje normalnog režima rada apelovali su i predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) nakon sastanka održanog ovog mjeseca s ministrom zdravlja RS Alenom Šeranićem.
A dok se to ne desi za mnoge građane posljedice kašnjenja u liječenju ostat će trajne. To se odnosi posebno na fizikalnu rehabilitaciju pacijenata koji su doživjeli moždani udar ili pretrpjeli snažne tjelesne povrede.
Međutim, iako rade s minimumom kapaciteta, finansijskih benefita nisu se odrekli. Tako su pojedine bolnice u RS, poput one u Prijedoru, iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS primili tranše kao da rade u punom pogonu. A nezarađeni novac će opravdati kada se za to steknu uvjeti.
