Naslovnica BiH TOP LISTA UHLJEBA: Sa vjerom u stranku – za pare i fotelju!

TOP LISTA UHLJEBA: Sa vjerom u stranku – za pare i fotelju!

Od 28 zastupnika u Zastupničkom (Predstavničkom) domu Parlamentarne skupštine BiH koji se biraju iz Federacije, njih sedam je s kompenzacijskih listi, a od onih koji se biraju iz RS - od 14 zastupnika pet će biti izabrano na ovaj način, ovisno o rezultatima koje stranke postignu na izborima

PODIJELI

Piše: Danijal HADŽOVIĆ

Ove liste nećete imati na vašim glasačkim listićima. Kandidate koji se nalaze na njima nećete direktno birati na izborima. Osim redovnih listi, postoje i kompezacijske liste koje sastavljaju stranke, a služe za raspodjelu mandata nakon prebrojanih glasova. S obzirom da su u fokusu redovne stranačke kandidatske liste, priča o kompenzacijskim listama ostaje u drugom planu, iako često znaju biti ključne kod raspodjele mandata.

Kompenzacijski liste su mehanizam kojim se namiruju stranke, odnosno način da se strankama u onim izbornim jedinicama u kojima su prešle izborni prag, ali zbog nedovoljnog broja mjesta nisu dobile mandat, to nadoknadi davanjem kompenzacijskih mandata nakon što se sabere njihov ukupan broj glasova u entitetima.

Od 28 zastupnika u Zastupničkom (Predstavničkom) domu Parlamentarne skupštine BiH koji se biraju iz Federacije, njih sedam je s kompenzacijskih listi, a od onih koji se biraju iz RS – od 14 zastupnika pet će biti izabrano na ovaj način, ovisno o rezultatima koje stranke postignu na izborima.

ČETVRTINA KOMPENZACIJSKIH MANDATA

Kada je riječ o entitetskim parlamentima, tu je još veći broj kompenzacijskih mandata. Od 98 mandata u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, čak 25 su kompenzacijski, a u Narodnoj skupštini RS od ukupno 83 zastupnika njih 20 će biti izabrano s kompenzacijskih listi. Prednost kompenzacijskih listi je u prvom redu što omogućavaju pravedniji sistem raspodjele mandata strankama u skladu s ukupnim brojem glasova.

Ključna mana je što omogućavaju kandidatima da s manjim brojem glasova – time i upitnim demokratskim legitimitetom – uđu u zakonodavne institucije države.

Tako je, primjerice, na izborima 2014. preko kompenzacijske liste u Parlamentarnu skupštinu BiH ušao Saša Magazinović, koji je osvojio svega 2.489 glasova. Poređenja radi, njegove partijske kolege u istoj izbornoj jedinici Damir Hadžić i Zlatko Lagumdžija – koji nisu ušli u Parlament, imali su pojedinačno 4.379, odnosno 6.258 glasova!

Sličan primjer je i Maje Gasal-Vražalica, koja je, iako među najslabije plasiranim kandidata DF-a u svojoj izbornoj jedinici, također preko kompenzacijskog mandata ušla u Parlamentarnu skupštinu BiH.

Devet od 25 poslanika, koji su ušli na prošlim izborima u Predstavnički dom Parlamenta FBiH, sa lista kompenzacijskih mandata dobilo je manje od hiljadu glasova birača, a kandidatkinja DF-a Franka Suzana Galić može se kazati da je rekorder kada je u pitanju „uspjeh“ za ovaj nivo vlasti. Povjerenje su joj ukazala 182 birača.

Kada je riječ o Narodnoj skupštini RS, od 20 poslanika koji su ušli u skupštinske klupe sa kompenzacijskih listi, sedam ih je dobilo manje od hiljadu glasova. Rekord, ali u kategoriji najmanji broj glasova, pripao je kandidatu DNS-a Adamu Šukalu, koji je zadobio povjerenje 260 glasača. Slijedi ga Ivana Lovrić, kandidatkinja koalicije Domovina, sa 322 glasa.

Veteran kompenzacijskih listi je Halid Genjac, koji je na ovaj način i 2006. i 2014. godine ušao u Parlament, prvi put u federalni, drugi put u državni.

GENJAC, RAMIĆ, ARNAUT, BORENOVIĆ…

Genjac, pogađate, na ovim izborima nosilac je kompenzacije liste SDA za Predstavnički (Zastupnički) dom Parlamenta BiH. Što je sigurno – sigurno je. Genjac se na listi ispred Alme Čolo, Nezira Pivića, Edina Mušića i Advije Čaušević.

Nosilac kompenzacijske liste SDA za Parlament BiH iz RS je Adil Osmanović, a na prvom mjestu liste za Parlament Federacije BiH je Salko Bukvarević. Kada je, pak, u pitanju Narodna sakupština RS, tu je šef stranke Bakir Izetbegović osigurao još jednog odanog saradnika – Edina Ramića, aktuelnog ministra u Vladi FBiH, no prema posljednjim istraživanja SDA jako loše stoji u RS pa će biti interesantno pratiti razvoj događaja u oktobru.

Da stvar bude gora, istom logikom se vode i sami predsjednici mnogih stranaka u BiH. Iako SDP pretenduje da bude vladajuća stranka poslije izbora u BiH, njen predsjednik Nermin Nikšić očigledno ne vjeruje u vlastitu popularnost među glasačima pa se, uprkos čelnoj poziciji na listi za direktan izbor, sam stavio i na čelo kompenzacijske liste.

Iza Nikšića na ovoj listi su Nada Miladin, Žan Matić, Belma Kapo, Munib Husejnagoć i Besima Borić. Nosilac liste za Parlament FBiH je Elvir Karajbić, ispred mlade i sve popularnije Lane Prlić, potpredsjednice stranke.

Nesigurnost s liderom SDP-a dijeli i predsjednik Naše stranke Peđa Kojović, koji se također stavio na čelo obje liste. Ispred NS-a kompenzacijsku listu za Parlament FBiH predvodi Nasiha Pozder.

I Sefer Halilović, predsjednik BPS-a, koji je politički u mnogo čemu DJL (društvo jednog lica) također nosi kompenzacijsku listu svoje stranke za državni parlament.

Očekivani „kompenzacijski kandidat“ je i Mirsad Kukić, nekadašnji potpredsjedik SDA koji je prije nekoliko mjeseci isključen iz ove partije. On sada predvodi listu svoje novoosnovane PDA za Predstavnički dom Parlamenta BiH.

Od stranačkih predsjednika iz RS koji su nosioci kompenzacijskih listi za Parlament BiH je Branislav Borenović, iz PDP-a. Liderski odgovorno i Borenović se osigurao eventualnog izbornog kraha vlastite stranke; preko kompenzacijske liste on će izvjesno ući u državni Parlament BiH i naredne četiri godine sebi osigurati oko 6.000 KM mjesečno.

Još jedan budžetski veteran sklon mijenjaju stranaka, Damir Arnaut, se izborio za naklonost stranačkog šefa pa se nametnuo na prvo mjesto kompenzacijske liste SBB-a. Iza njega su Edita Đapo, Adisa Omerbegović-Arapović te Nasir Beganović. Generalni sekretar te stranke Munib Jusufović je na vrhu liste za Parlament FBiH, ispred Sanele Prašović-Gadžo, Šemsudina Kavazovića i Adisa Arapovića.

DODIK NAGRADIO STEVANDIĆA

Akutelni potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović nosit će DF-ovu kompenzacijsku listu za Parlamentarnu skupštinu BiH, dok je za Parlament FBiH to mjesto pripalo Dževadu Adžemu.

Ispred novoformiranog Nezavisnog bloka Senada Šepića nosilac kompenzacijske liste je još jedan skupštinski veteran Salko Sokolović, koji već godinama sjedi u zakonodavnim institucijama, bez da se šire glasačko tijelo naročito sjeća njegovih nastupa. Nosilac liste za federalni parlament ispred ove stranke je Amer Obradović.

Listu HDZ-a BiH i političke partijice okupljene oko te stranke za državnu zakonodavnu vlast predvodi, naravno, desna Čovićeva ruka Borjana Krišto, dok Ivan Musa predvodi listu za Parlament FBiH.

Posebno zanimljivo je u slučaju SNSD-a. Naime, prvi na njihovoj kompenzacijskoj listi za Parlamentarnu skupštinu BiH nije čak ni član SNSD-a, nego predsjednik fantomske Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, a tek iza njega na listi su poznati i priznati SNSD-ovci: Nebojša Radmanović, Staša Košarac, Dušanka Majkić, Lazar Prodanović…

Za one koji malo slabije poznaju stanje i političku situaciju u RS, Stevandić je bio dugogodišnji istaknuti član SDS-a s kojim se razišao nakon optužbi da radi za SNSD. Potom je bio fingirano neutralan, osnivajući svoju marginalnu Ujedinjenu Srpsku, a za sve je od Dodika nagrađen mjestom potpredsjednika Narodne skupštine RS, što je pozicija koje se regularnim putem ne bi mogao domoći ni za dva života. Njegovu vjernost Dodik sada nagrađuje startnom pozicijom na kompenzacijskoj listi, što znači da ćemo čovjeka kojeg se Bošnjaci i Hrvati u RS sjećaju po „banjalučkom crvenom kombiju“ kojim su „odvođeni“ nesrbi u ratu četiri naredne godine gledati u Parlamentu BiH kao jednog od uhljeba-kapitalaca.

Listu SDS-a za državni parlament, pomalo iznenađujuće, predvodi Aleksandra Pandurević, koja već ima iskustvo s kompenzacijskim mandatima, ali i veliku podršku vlastite glasačke baze. Ona je prvi put u Parlament ušla 2010. sa manje od 3.000 glasova. Međutim, na narednim je osvojila čak 24.000 više i direktno osvojila mandat. Ipak, što je sigurno – sigurno je.

Na predstojećim izborima, dakle, skriveni na kompenzacijskim listama na uhljebljenje čekaju mnogi predsjednici stranaka, ali i istaknuti članovi i dugogodišnji zastupnici i politički funkcioneri. Ako ih glasači i ne budu željeli gledati svojim očima u zakonodavnom institucijama – a mnoge od njih izvjesno neće (što također mnogi od njih i znaju), stranke su se potrudile da im preko kompenzacijskih lista osiguraju uhljebljenje.

Ključna pitanja koja se nameću jeste koliko stranke, lideri i politički funkcioneri mogu nisko pasti, šta će na sve reći birači i, na kraju, koliko je sve pošteno prema ukupnom demokratskom procesu u zemlji.

OSTAVITI ODGOVOR