Pokazala je ovo analiza koju je uradilo udruženje Restart, gdje su naveli da ima institucija koje duže čak i od jedne decenije nisu sprovele konkurs za imenovanje direktora.
Predsjednik Restarta Stefan Blagić kaže da su bez obzira na ogroman broj ovakvih slučajeva, u analizi izdvojili samo 20-ak preduzeća i javnih ustanova koje katastrofalno posluju, ali vlast i dalje drži takav način funkcionisanja.
“Istraživanje koje smo radili obuhvatilo je period od 01.01.2019. do danas. Neke od tih ljudi smo nazvali v.d.šampioni. Na primjer, Šumsko gazdinstvo Kalinovik, tamo nije redovno izabran direktor od 2012.godine. Izdvajamo i slučaj v.d. direktora bolnice u Trebinju, koji je tu od 2020.godine, negativno posluje, protiv njega su podignute mnoge prijave” – rekao je Blagić.
Navodi i da ovako postavljeni rukovodioci služe kao predmet političke ucjene i političkog potkusurivanja jer mogu biti smijenjeni već na idućoj sjednici Vlade RS.
“Oni su partijski postavljeni, a ne po svoj stručnosti i spremi. Ni same političke partije to ne kriju, da postavljuju svoje kadrove. Isto tako je i u državnoj upravi. Sekretar Ministarstva finansija je već 5 godina u statusu vršioca dužnosti. Sličnih pimjera ima i u drugim ministarstvima” – dodaje Blagić.
Kaže i da postoji nekoliko slučajeva gdje su rukovodioci pozitivno poslovali, ali ostaju u statusu vršioca dužnosti.
“Direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Dejan Kusturić je v.d. već šest godina. Međutim, on postiže pozitivne rezultate poslovanja. Postavlja se pitanje, ukoliko on dobro radi, zašto se ne raspiše konkurs za direktora i da se čovjek imenuje po mandatu” – napominje Blagić.
Advokatica Jovana Kisin Zagajac kaže da su velike posljedice ovakvih procesa.
“Ti direktori su postavljeni da bi zaštitili interese političkih partija, a vrše se brojne zloupotreba prava, pa i kršenje procedura javnih nabavki”, kaže Kisin.
Prema njenim riječima, potpuno su zarobljene institucije koje ne služe javnom interesu, kako bi trebalo, nego služe interesu pojedinaca, posebno političara.
“Osoba koja je tako imenovana ne mari ni za poštovanje ostalih zakona koji regulišu rad institucije kojom rukovodi. Tu dolazi do frapantnog kršenja radnih prava radnika i najveći broj institucija ne radi ono zbog čega u stvarnosti postoji. To dovodi do najšire posljedice, da građani ne mogu dobiti uslugu od tih institucija. Ne postoji politička volja da se ovo stanje uredi” – napominje Kisin.
(Gerila)