Bosna i Hercegovina već je uključena u sigurnosni okvir NATO-a, posebno nakon odluka donesenih na samitu Alijanse u Madridu, rekao je gostujući na FTV Alija Kožljak, šef Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i bivši ambasador BiH pri NATO-u.
Prema njegovim riječima, NATO je tada jasno poručio da neće dozvoliti stvaranje sigurnosnog vakuuma u Bosni i Hercegovini, naročito u periodu pojačanih prijetnji ustavnom poretku i teritorijalnom integritetu države.
„Bosna i Hercegovina je, ako gledamo sigurnosno integriranje, posebno nakon madridskog samita, već na taj način sigurnosno u NATO-u“, rekao je Kožljak.
Istakao je da je Alijansa prvi put sigurnost jedne države aspiranta tretirala kao sastavni dio vlastite sigurnosti, što je, kako kaže, bilo posebno važno u vrijeme hibridnih prijetnji i političkih napada na državu.
„NATO je bio vrlo konkretan da se niko ne usudi ugroziti teritorijalni integritet, suverenitet i sigurnost Bosne i Hercegovine“, poručio je.
Govoreći o saradnji institucija BiH sa NATO-om, Kožljak je naglasio da komunikacija sa zvaničnicima Alijanse nije formalna niti simbolična, već sadržajna i kontinuirana.
Podsjetio je da se predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović deset puta sastao sa generalnim sekretarima NATO-a, te da su na tim sastancima razgovarali o ključnim sigurnosnim i političkim pitanjima.
Kožljak smatra da se BiH trenutno nalazi „na vratima NATO-a“, podsjećajući da je Bosna i Hercegovina jedina država koja i dalje ima aktiviran Akcioni plan za članstvo (MAP).
„Bosna i Hercegovina se kreće ka članstvu u NATO-u. Već smo dostavili pet programa reformi i kroz njih se pripremamo za članstvo“, rekao je.
Kao primjer spremnosti za članstvo naveo je Švedsku i Finsku, koje su nakon dugogodišnje pripreme brzo postale članice NATO-a.
Institucionalni konsenzus
Kožljak tvrdi da Bosna i Hercegovina ima poseban status u odnosima sa NATO-om jer redovno učestvuje na sastancima Sjevernoatlantskog vijeća.
„Bosna i Hercegovina je jedina država koja, osim članica NATO-a, ima redovne sastanke sa Sjevernoatlantskim vijećem“, kazao je.
Dodao je da se na tim sastancima od NATO-a traži potvrda perspektive članstva BiH, kao i objektivna procjena napretka reformi.
Komentarišući česte političke sporove o NATO integracijama, Kožljak smatra da uprkos različitim javnim nastupima postoji institucionalna saglasnost o NATO putu BiH.
„Imamo zakon o odbrani, odluke Vijeća ministara i Predsjedništva BiH koje se direktno odnose na NATO integracije“, rekao je.
Prema njegovim riječima, pojedini političari često javno šalju drugačije poruke od onoga što podržavaju kroz institucije.
„Jedno pričaju pred mikrofonima, a sutra potpišu dokumente koji se odnose na NATO integracije“, naveo je.
Potrebne reforme
Govoreći o usporavanju članstva BiH u NATO-u, Kožljak je poručio da su ključni izazovi nastavak reformi i politička odlučnost.
Naglasio je da su evropske i NATO integracije međusobno povezane i kompatibilne.
„Svaki uspjeh na evropskom putu podstiče napredak na NATO putu i obrnuto“, rekao je.
Na kraju je ocijenio da je Bosna i Hercegovina formalno već ispunila uslove za članstvo u NATO savezu.
„Formalno-pravno smo ispunili sve uslove za članstvo. Mogu nam sutra uputiti poziv“, zaključio je Kožljak.
