Ispunjavanje obaveza ili briga prilikom donošenja odluka – odgovornost, ono čega u bosanskohercegovačkoj politici nema. Niko je nije preuzeo zbog toga što se deset godina nije uradilo baš ništa na reviziji presude Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, niti onda kada se nakon deset godina sve radilo naopako i zarad političkih poena.
Prije nego što je zvanično i počela, predizborna kampanja u BiH se zahuktala upravo oko pitanja ko je odgovoran za propast revizije presude protiv Srbije?
Građani, a naročito žrtve, oni kojih se revizija najviše ticala u smislu zadovoljenja pravde, na to pitanje odgovor nisu dobili. Nisu dobili odgovor na pitanje zbog čega se istina, koju su znali svi, da je revizija nemoguća 2017. godine skrivala, niti zašto se u njihovo ime ništa nije radilo godinama unazad.
NEKOMPETENCIJE ČELNIŠTVA SDA
Otvaranje priče o reviziji presude protiv Srbije do kraja je, prema riječima profesora Nerzuka Ćurka, ogolilo nekompetenciju, radikalnu nesposobnost i moralnu suspektnost Stranke demokratske akcije (SDA), i to je nešto što bi u društvu razvijene političke kulture trebalo da ima uticaja na izborni rezultat političke stranke koja je doživjela takav kolosalni neuspjeh na važnom pitanju.
No, imajući u vidu stepen političke kulture u BiH, i činjenicu da se intenzivno vrši nova plemenska etnizacija političkog života, on ne misli da će to biti pitanje koje će dramatično negativno uticati na rezultat SDA.
„Ta stranka ima toliko puno stvari zbog kojih bi trebala biti poslana u svlačionicu povijesti, no vidjećemo. Ove etnonacionalne stranke su majstori za proizvodnju nepovjerenja, kontroliranog konflikta, nasilja na mrežama, instrumentaliziranog i dobro organiziranog, što sve može da na neki način utječe na rezultat i SDA, ali i drugih stranaka slične provenijencije”, kaže Ćurak za Inforadar.
Priča o reviziji presude BiH protiv Srbije u SDA, najvećoj i najačoj bošnjačkoj partiji, počinje u januaru 2017., malo više od mjesec prije nego što će tadašnji član Predsjedništva BiH i predsjednik stranke Bakir Izetbegović u sarajevskoj Vijećnici okupiti eksperate iz oblasti prava, zvaničnike iz institucija BiH i nevladinih organizacija kako bi dobio podršku za pokretanje revizije, za šta je rok isticao 26. februara te godine.
Crvenu lampicu da se nešto treba uraditi klubu zastupnika SDA u državnom Parlamentu upalio je nekadašnji parlamentarac i ambasador BiH Sead Avdić, koji je tražio sastanak sa zastupnicima, a na kojem ih je, između ostalog, pitao da li se nešto uradilo oko revizije presude protiv Srbije.
Jedan od osnivača SDA i zastupnik u Parlamentu BIH Šemsudin Mehmedović nakon tog sastanka novinarima je rekao kako BiH može podnijeti žalbu na presudu u slučaju pronalaska novih dokaza, te da je najveća odgovornost na predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću, kao bošnjačkom članu Predsjedništva BiH, u čijoj su nadležnosti pitanja od opšteg društvenog i nacionalnog značaja.
“Za proteklih 10 godina, koliko već traje rok, nisam čuo ni ozbiljnu izjavu, a kamoli raspravu na ovu temu. Bojim se da odgovorni svjesno iz samo njima poznatih razloga ovu obavezu zanemaruju i eskiviraju”, rekao je tada Mehmedović, nakon čega u SDA počinju intezivni vanredni sastanci, kojim prisustvuje najuže rukovodstvo stranke, koja je u to vrijeme suočena sa unutarstranačkim raskolom zbog neslaganja dijela članstva sa predsjednikom Izetbegovićem. Nekoliko mjeseci kasnije, u aprilu iste godine, taj raskol postaće javan isključenjima iz stranke i ukorima.
DECENIJU BEZ IJEDNOG SASTANKA
Deset godina u SDA, prema riječima tada visokopozicioniranog člana stranke, nije bilo nijednog sastanka na kojem se od 2007. do 2017. godine govorilo o reviziji presude protiv Srbije, niti postoji dokument ili zapisnik koji bi govorio o tome da je ta partija, čiji je predsjednik u dva mandata obnašao dužnost bošnjačkog člana Predsjedništva BiH u tom periodu, pokrenula bilo kakvu inicijativu vezanu za reviziju presude.
Organizuje se skup u Vijećnici, na koji političari dolaze svjesni da od revizije nema ništa jer je, između ostalog, da bi bila pokrenuta bio potreban neoboriv i važan dokaz koji je Međunarodnom sudu pravde trebao biti dostavljen šest mjeseci ranije, ali i agent koji bi imao legitimitet. Za Sakiba Softića su znali da ga nema.
Sumnjičav prema pokretanju revizije bio je i aktuelni član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je prije skupa u Vijećnici novinarima rekao da misli da je Izetbegović već donio odluku i da je sastanak na koji su pozvani vrsta pokušaja da se raspodijeli teret odgovornosti te odluke.
“Treba politički odgovoriti na krizu koja će uslijediti nakon toga u BiH i u regiji, ne treba zaboraviti da idu izbori u Srbiji i valjaće narodu onda odgovoriti šta ako sud odbije taj zahtjev s obzirom na sve što smo imali priliku čuti od pravnih stručnjaka“, rekao je tada, između ostalog, Komšić.
Kako je Izetbegović ugasio vatru oko revizije presude u Srbiji – već je poznato. Dva visokopozicionirana člana SDA srela su se sa Aleksandrom Vučićem, objasnili kako od revizije nema ništa, da je to predstava za domaću javnost te da zbog toga nema potrebe da se “previše politički napadaju”, a susret im je ugovorio tadašnji i sadašnji ministar u Vladi Srbije. Unutrašnja politička kriza u BiH riješena je nakon što su se parlamentarci iz RS vratili u zastupničke klupe, ali narodu i građanima do danas niko nije objasnio zašto je sud odbio zahtjev.
Upozorenja da je zahtjev za reviziju neutemeljen i da se kasno predaje niko nije želio ozbiljno da čuje. Poput onog koje je poslao tada direktor komunikacija Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu Refik Hodžić. On je, prije nego što je zahtjev koji je podnio Izetbegovićev odbijen, detaljno obrazložio zašto je on bio osuđen na propast.
U autorskom tekstu za Peščanik, Hodžić je, između ostalog, naveo da je dovoljno pažljivije čitanje finalne presude Međunarodnog suda pravde iz 2007., presude o nadležnosti iz 1996. godine, te površno istraživanje jurisprudencije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, da se sklopi vrlo jasna slika: zahtjev za reviziju nema nikakve šanse, i krajnje je vrijeme da se ovim sudskim postupkom prestane baviti kao nastavkom rata drugim sredstvima (https://pescanik.net/revizija-koje-nema/).
“Naravno da je takvo zakašnjelo, neutemeljeno predavanje zahtjeva, koji je doslovce odbijen na portirnici, bio politički potez. Nemoguće je da pravnici koji su u svemu učestvovali to nisu znali. Bilo je očigledno da Izetbegović i svi ljudi koji raspolagali novcem kojim je trebalo finansirati pripremanje zahtjeva za reviziju nisu imali hrabrosti da suoče građane Bosne i Hercegovine sa istinom da od revizije nema ništa i da su protraćili deset godina od donošenja presude”, kaže Hodžić za Inforadar.
KAKVA JE ULOGA SCHEFFERA I STUDENATA
Greške koje su napravljene na samom početku, dodaje on, oblikovale su konačan ishod predmeta, uključujući i reviziju, a za sve su odgovorni ljudi koji su upravljali predmetom sa bosanskohercegovačke strane od početka do kraja.
“S obzirom na to u čijim je rukama bila tužba i kako se njome bavilo svih ovih godina, nije moglo drugačije, ovo je prava slika naše stvarnosti”, objašnjava Hodžić.
On je u martu 2017., nakon što je Međunarodni sud pravde odbio aplikaciju za revizju presude protiv Srbije, pisao profesoru Davidu Schefferu, autoru zahtjeva BiH za reviziju presude. https://mrakovackabb.com/2017/03/24/847/
U devet pitanja tražio je obrazloženje o njegovom angažmanu, ali i o tome kako su tako iskusnom advokatu mogle da promaknu važne činjenice, te da li svjestan retraumatizacije žrtava i nakon neozbiljno podnijete aplikacije. Odgovor nije dobio.
“Osim ako se u odgovore ne računaju naručeni napadi u njihovim glasilima i prijetnje koje su uslijedile na društvenim mrežama. Pitanja sam uputio Schefferu zbog njegovog istupa u kojem je tvrdio da ‘nastavlja da radi’ na predmetu i da ‘postoje još neke opcije’. Želio sam da razotkrijem neozbiljnost koja se graniči sa šarlatanstvom, sa kojom je ovaj profesor govorio o nečemu od istorijske važnosti za našu zemlju i nas sve. Nisam očekivao da će mi odgovoriti, jer znam da nema načina da odgovori na ta pitanja bez ogromne štete po sopstveni ugled u svijetu u kojem važi za stručnjaka”, objašnjava Hodžić.
U pismu Davidu Schefferu, Hodžić navodi i eksperte “kojima su sumnjivi emisari iz Sarajevanudili ogromne pare da preuzmu vođenje ovog poduhvata, a koji su takvu ponudu odbili”. Na pitanje ko je odbio da radi na aplikaciji za revizju, Hodžić kaže da neće imenovati ljude “jer je to ipak na njima da kažu.
“Samo ću reći da se radi o ljudima koji su sa uspjehom radili na predmetima pred međunarodnim sudovima”.
U SDA profesora Scheffera i danas, pet godina kasnije, navode kao glavni adut i pravni autoritet, iza kojeg se zaklanjaju kada govore o propaloj reviziji persude. Predsjednik stranke Bakir Izetbegović, u nedavnom saopštenju u kojem kaže da je priča o reviziji tek spin političkih protivnika,dodaje i tvrdi da “što se tiče samog pokušaja pokretanja revizije da je tim domaćih i stranih eksperata, predvođen vrhunskim svjetskim stručnjakom Davidom Schefferom i agentom Sakibom Softićem, učinio sve što je bilo u njihovoj moći da sa pravne strane pripremi zahtjev”.
Profesor David Scheffer nije odgovorio ni na pitanja Inforadara, među kojima i da li je vjerovao da će revizija presude uspjeti i zbog čega, ko ga je angažovao i platio za obavljeni posao, koji tim pravnika i koliko je dugo radio na dokumentaciji, kao i da li je tačna informacija da su dokumentaciju pripremali njegovi studenti?
Vijest o tome da su studenti profesora Scheffera radili na dokumentu za aplikaciju za reviziju presude BiH protiv Srbije objavili su bh. mediji.
U izjavi za Inforadar bivši tužilac Trubunala u Hagu Geoffrey Nice potvrdio je da je to saznao iz maila koji je dobio od Scheffera. Inforadar je još u oktobru 2020. objavio transkript predavanja o Srebrenici koje je Nice održao u Velikoj Britaniji i tokom kojeg je govorio i o propaloj reviziji presude protiv Srbije. U tom predavanju govorio je da su on i Nevenka Tromp bili izloženi pritiscima iz Sarajeva (https://inforadar.ba/geoffrey-nice-optuzuje-revizija-presude-izetbegovica-nije-zanimala-htio-me-uvuci-u-promasen-postupak/).
No, u izjavi za Inforadar on nije želio reći o kakvim je pritiscima bilo riječi i od koga su dolazili.
“Više o tome reći ću kada dođem u Sarajevo”, rekao je Nice.
On podsjeća na svoje susrete sa Izetbegovićem u julu 2015., kada je s njim razgovarao o mogućnostima za reviziju presude protiv Srbije, kada mu se Izetbegović nije činio zainteresovanim za to pitanje, ali i na to da dokument koji je napisao David Scheffer javnost u BiH još nije vidjela.
POTKUSURIVANJE PRED IZBORE
Priča o reviziji presude protiv Srbije ponovo je došla u središte pažnje javnosti nakon što je Skupština Kantona Sarajevo jednoglasno donijela odluku o dodjeli priznanja dr. Nevenki Tromp, kao počasnoj građanki Sarajeva, i plakete koju Kanton Sarajevo dodjeljuje osobama koje su dale pojedinačni i kolektivni doprinos u promociji BiH. Za odluku su glasali i zastupnici SDA u kantonalnoj Skupštini, što se, kako kaže izvor Inforadara, Izetbegoviću nije nimalo svidjelo.
Nekoliko udruženja na čelu sa Majkama Srebrenice i Udruženjem žrtava i svjedoka genocidareagovalo je pismom Skupštini KS u kojem stoji da je Tromp jedna od autorica izvještaja Instituta za ratnu dokumentaciju Nizozemske (NIOD), za koji drže da je sporan jer dovodi u pitanje ulogu Srbije u genocidu u Srebrenici. Reagovala je Nevenka Tromp, dugogodišnja saradnica tužioca Nica, izjavom u kojoj je, između ostalog, rekla kako je priča o reviziji presude prevara Bakira Izetbegovića, te da je bila svjedok tome daje on sve radio da se to ne desi (https://inforadar.ba/tromp-nakon-inicijative-da-joj-se-oduzme-priznanje-pocasni-gradanin-ks-bakir-izetbegovic-je-krivac-za-propalu-reviziju-presude-bih-protiv-srbije/)
Na pitanje da li su napadi na Nica i Tromp pokušaj da se pobjegne od suštine i pravih krivaca za propalu revizju, Refik Hodžić kaže:
“Ne bih da učestvujem u tom valjanju u blatu. Nema tu niko potpuno čist”.
Prije nešto više od pet godina u Vijećnici su podršku Bakiru Izetbegoviću da krene u proces revizije pružili bošnjački intelektualci, predstavnici nevladinih organizacija, ali i političari i iz pozicije i iz opozicije. Neki od njih u međuvremenu su promijenili stranački dres, neki su najglasniji u zahtjevima da neko za propalu reviziju treba odgovarati, dok njihovu odgovornost u nesprječavanju da do toga dođe ne traži niko.
Profesor Nerzuk Ćurak vjeruje da je nuspješna revizija presude protiv Srbije u najvećoj mjeri međustranačko pitanje, te da je javna debata o tom pitanju proizvedena bez konteksta, odnosno da se radi o medijskoj proizvodnji događaja.
“Sudeći po načinu na koji su se stranke odnosile ovih dana prema pitanju revizije, dakle predzborna bitka će biti vrlo žestoka, rukavice će se skinuti i najteža i najbolnija pitanja za neku zajednicu će biti do kraja rekao bih instrumentalizirana i manipularizirana”.
Politička odgovornost, kaže on, u BiH ne postoji iz više razloga. Prvo zbog toga što ogroman broj ljudi u političkim strukturama ne znaju šta je odgovornost, pa onda bez stvarne kompetencije učestvuju u procesima donošenja odluka i ne razumiju važnost etičke i svake druge odgovornosti.
“Imajući u vidu kratko pamćenje javnosti, medisjka priča o reviziji i iz nje izvedena politička instrumentalizacija te revizije od strane različitih političkih aktera biće zaboravljena već sutra, prekustra. Ostaće upisani virtuelni tragovi koji će se zloupotrijebiti ili upotrijebiti za izbore, u to sam gotovo uvjeren”, zaključuje Ćurak.
