Ukoliko je vjerovati najavama koje su se nedavno pojavile u medijima, donedavni gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić bi uskoro trebao biti instaliran na poziciju državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice nakon što sa tog mjesta uspješno bude deinstaliran Milan Lučić.
Razlog za Lučićevu smjenu bi mogao biti u lošim rezultatima rada na čelu ministarstva, ali kad bismo imali posla s političarima i politikama kojima je poznat pojam odgovornosti i koji bi razloge za smjenu tražili u (ne)radu i (ne)uspješnosti obnašatelja određene funkcije.
ZA RS SADA ČETIRI MINISTARSTVA
Kad je, pak, u pitanju trojac koji čini osovinu vlasti u BiH, stvar je jasna i ukoliko se potegne pitanje nečije smjene odmah je jasno da je u pitanju neko miješanje karata koje svoj početak i kraj ima u stranačkim ili koalicionim kadrovskim namirivanjima.
Lučić je mandat dobio nakon turbulentnih dešavanja unutar DNS-a, a čini se kako će bez njega ostati usljed eskalacije tih turbulencija na međusobne odnose DNS-a i SNSD-a i pucanja koalicije između ovih stranaka.
Lučić: Bio poznat po izjavi da je srednju školu pohađao pet godina, a fakultet završio za 12 (Foto Klix)
Podsjećanja radi, nakon što je prilikom formiranja Vijeća ministara SNSD dobio Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo prometa i komunikacija, te poziciju predsjedavajućeg, dogovoreno je da četvrti člana Vijeća ministara, koji dolazi iz entiteta Republika Srpska, bude nestranačka, stručna osoba sa ekspertizom u polju ljudskih prava.
Imenovan je pseudonestranački DNS-ovac Lučić kojeg bi sad, navodno, trebao zamijeniti apsolutno stranački Radojičić koji je svoju ekspertizu u polju ljudskih prava dokazao sa pozicije gradonačelnika Banjaluke, predano opstruišući aktivizam grupe Pravda za Davida što kroz svoje komunalne nadležnosti, što putem policijskog aparata koji je pod punom kontrolom stranke čiji je potpredsjednik.
Ukratko, Bosna i Hercegovina je u situaciji da bi s mjesta njenog ministra za ljudska prava o ispunjavanju prioriteta za članstvo u EU trebao odlučivati čovjek koji je vjerovatno najveći krivac zašto nam je Evropska komisija kao prioritet br. 11 navela:
„Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.“
No, poznavaoci našeg „puta“ ka EU, kakav je analitičar Denis Čarkadžić, slažu se kako je taj put u najvećoj mjeri puka forma bez suštine. Zato će i ovo imenovanje, ako do njega dođe, predstavljati novi šamar u lice EU i nastavak političke prakse čiji je jedini cilj zadovoljavanje stranačkih apetita po svaku cijenu.
Čarkadžić: Odavno je jasno da se suštinske reforme na sve načine izbjegavaju
Čarkadžić podsjeća kako smo još uvijek dužni odgovore na 20 pitanja iz Upitnika za članstvo i kako je na ispunjavanju 14 prioriteta, koji su pred našu zemlju postavljeni kao uvjet za kandidatski status, učinjeno jako malo, te kako je i ono što je postignuto urađeno uz enormne pritiske Washingtona i Brisela.
„Odavno je jasno da se suštinske reforme na sve načine izbjegavaju jer one, ukoliko se provode na pravi način, direktno podrivaju temelje na kojima počiva moć i vladavina jednog dijela etnonacionalnih elita u BiH. Izbjegavanje uvođenja vladavine prava i održavanje BiH u statusu quo njihov je primarni cilj,“ jasan je Čarkadžić.
RADOJIČIĆ PROGANJAO AKTIVISTE
U tom kontekstu se može posmatrati i potencijalno imenovanje Igora Radojičića za ministra ljudskih prava BiH, jer ono najbolje odslikava ozbiljnost namjera sadašnjeg saziva Vijeća ministara i trule koalicije koja iza njega stoji da ispuni obaveze prema EU.
Postavlja se pitanje kakvu poruku Briselu šalju vlasti BiH ako će na mjesto ministra za ljudska prava imenovati bivšeg gradonačelnika koji je ni punu godinu ranije od svojih sugrađana izgubio sudski spor koji se ticao upravo njihovih ljudskih prava?!
Foto: Igor Radojičić
Naime, Okružni sud je 13. jula prošle godine presudio u korist neformalne grupe građana Pravda za Davida po tužbi koju su pokrenuli zbog rješenja komunalne policije u vezi sa predmetima koje su bili postavili u znak sjećanja na stradalog mladića Davida Dragičevića na mjestu na kojem je pronađeno njegovo tijelo. Radojičić je tada u svojstvu gradonačelnika odbacio žalbu na postupanje komunalne policije koju je u ime grupe Pravda za Davida podnio Ozren Perduv, a njegovu je odluku sud ocijenio kao nezakonitu i nepravilnu.
Osim toga, Radojičić je kao potpredsjednik SNSD-a van ikakve sumnje bio dio strukture koja je učestvovala u višemjesečnom kršenju ljudskih prava članova i simpatizera grupe Pravda za Davida koje je u određenim momentima graničilo sa pravim progonom.
Kao jedan od primjera progona i zastrašivanja kojima su bili izloženi članovi ove grupe vrijedi izdvojiti prijetnju „višemilionskim tužbama“ za tobožnje uzrokovanje štete zbog otkazivanja novogodišnjeg koncerta u gradu na čijem je bio čelu, a koji je otkazan nakon što je policija nasilno spriječila proteste Pravde za Davida.
Politička šteta koju je sam sebi nanio ovakvim ponašanjem fakturisana mu je na posljednjim lokalnim izborima kada je za gradonačelnika Banjaluke izglasan Draško Stanivuković, dobrim dijelom i zbog svoje ranije podrške pokretu Pravda za Davida i njihovim aktivnostima. No, šteta koju je Radojičić nanio državi Bosni i Hercegovini još uvijek stoji i ogleda se u činjenici da se u Analitičkom izvještaju, uz Mišljenje Evropske komisije, o zahtjevu BiH za članstvo u EU kao primjer kršenja osnovnih prava u zemlji navodi upravo nasilno sprečavanje protesta grupe Pravda za Davida u Banjaluci.
Foto: Policijska represija nad članovima grupe “Pravda za Davida” 25. decembar 2018. godine
Imajući u vidu pobrojane detalje, koji bi u svakoj normalnoj državi Radojičića diskvalificirali prilikom imenovanja na bilo šta što u svom nazivu ima „ljudska prava“, biće zanimljivo vidjeti kako će koalicioni partneri SNSD-a na državnom nivou objasniti podršku ovom ruganju Briselu. Ali, imajući u vidu dosadašnju praksu, ne treba sumnjati da će HDZ i SDA još jednom, po potrebi, zdušno podržati očuvanje notornog „tronošca vlasti“ čija jedini cilj i jeste zadržavanje vlasti po svaku cijenu.
Portparolka opozicionog PDP-a Anja Petrović podsjeća na partnerske odnose u trokutu SDA-HDZ-SNSD i kaže kako i kada među njima postoje navodne tenzije oni zapravo „nabacuju lopte“ jedni drugima.
„Kada se sve sagleda, mi u tim vladajućim strankama nemamo politike, odgovornosti, imamo samo međusobne dilove kojima se održavaju na vlasti. U tom ambijentu je teško govoriti o bilo kakvoj demokratiji. Dok su ove snage na vlasti, EU nam je sve dalje“, zaključuje ona.
Nema sumnje kako bi Radojičićevo imenovanje predstavljalo dodatno udaljavanje od EU i još jedan signal kako iskrena namjera da se ispune prioriteti za kandidatski status ne postoji ni u šali. Ali, ukoliko se desi, biće to još jedan dokaz da u odnosu SDA, HDZ i SNSD ne postoji nikakvi principi sem principa međusobnog održavanja na vlasti.
