Za lidera SNSD-a Milorada Dodika, predsjednicu bh. entiteta Republika Srpska Željku Cvijanović, ali i vladajuće strukture RS-a ova nedjelja krenula je nizom krajnje neugodnih „udaraca“.
Nakon što je Velika Britanija uvela sankcije Dodiku i Cvijanović, a u Narodnoj skupštini Dodik nije uspio osigurati dvotrećinsku većinu za potvrdu veta koje je uložio na odluke Predsjedništva BiH, uslijedila je i primjena bonskih ovlasti visokog predstavnika.
SANKCIJE INTENZIVIRANE
Prvi čovjek OHR-a Christian Schmidt poništio je Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske, koji je Narodna skupština usvojila 10. februara ove godine, a Cvijanović ukaz o njegovoj primjeni potpisala 7. aprila.
“Suspendovao sam primjenu Zakona do ocjene Ustavnog suda BiH kako bi se izbjegle negativne pravne reprekusije za građane i potencijalne investitore. Danas proširujem i zabranu raspolaganja državnom imovinom kako bi je uskladio s odlukama Ustavnog suda“, istakao je Schmidt.
Dodao je da se ovom odlukom jasno daje do znanja da samo država Bosna i Hercegovina može raspolagati državnom imovinom, odnosno uređivati vlasništvo nad državnom imovinom, što se primjenjuje na sve nivoe vlasti u BiH.
Visoki predstavnik je istakao da ova odluka ne znači da se državna imovina ne treba raspodijeliti između entiteta, države i drugih nivoa.
„Zakon koji su usvojile vlasti Republike Srpske narušile bi pravnu bezbjednost i investiciono okruženje“, naveo je Schmidt.
Upozorenja međunarodnih zvaničnika koja su mjesecima upućivana rukovodstvu RS-a da neće mirno posmatrati njihovu destruktivnu politiku usmjerenu protiv BiH, odlukom visokog predstavnika počinju dobijati i konkretne obrise. Nakon sankcija koje su zvaničnicima RS-a izrekle Sjedinjene Američke Države, sada je uslijedio i potez Velike Britanije. Bivši ambasador BiH pri EU Draško Aćimović ističe da se te sankcije u RS-u pogrešno tumače.
„To ne znači tek puku zabranu putovanja ili zamrzavanja imovine, već se sankcijama jasno stavlja do znanja da su ti ljudi neprijatelji Velike Britanije“, kaže Aćimović.
Iako su, komentarišući sankcije Velike Britanije, i Dodik i Cvijanović djelovali dosta ležerno, upravo ta njihova relativizacija istih, te optužbe da opozicija u tome ima svoje prste, jasno su dali do znanja da je to zalogaj koji će teško progutati.
U istom maniru jučer (utorak) Dodik je reagovao i na odluku visokog predstavnika. Istakao je da je „potez Christiana Schmidta, visokog predstavnika kojeg Republika Srpska ne priznaje, kič i šund politike na koju su ga natjerali oni koji su pitanje imovine protivustavno aktuelizovali“.
Ponovio je i da je „Schmidt samo neizabrani i nepotvrđeni stranac“, te da to Institucije RS-a neće spriječiti da zakon primjenjuju.
VRELO POLITIČKO LJETO
Komentarišući odluku visokog predstavnika Tanja Topić, politička analitičarka, kaže da smo „po ko zna koji put ušli u stanje visoke političke temperature“.
„Suviše je riskantno u jeku rata u Ukrajini izazivati protiv sebe međunarodnu zajednicu, voditi politiku zatezanja, jačanja napetosti i to pod plaštom poštivanja Ustava, zakona i nepriznavanja visokog predstavnika, dok vam najveći saveznik, Rusija, ne pruža podršku i ne čuva leđa“, kaže Topić u izjavi za naš portal.
Ona smatra da je „dosegnuta crvena linija“ te da same najave iz redova Vlade RS o nastavku aktivnosti oko povrata nadležnosti „najavljuju dugo vrelo ljeto“.
„Visoki predstavnik je dobio odriješene ruke za primjenu bonskih ovlaštenja tako da se može očekivati i još sankcija, čak i smjena. Pitanje je kako će se razriješiti sudar primjene bonskih ovlašenja, tj. poteza visokog predstavnika i političkih autoriteta iz RS koje ne samo da ga ne priznaju, već i omalovažavaju“, zaključila je Topić.
Upravo je sam visoki predstavnik, obrazlažući svoju odluku, podvukao da svi iz RS-a koji se suprotstave njegovoj odluci moraju snositi sankcije.
InfoRadar je ranije u tekstovima koji su analizirali mogućnost da međunarodna zajednica osim osuda i upozorenja krene u konkretne akcije kojima bi osujetila po BiH i njen suverenitet destruktivnu politiku SNSD-a, prvenstveno Milorada Dodika, kao jednu od mogućnosti naveo i krivično gonjenje pojedinaca iz vrha vlasti RS-a. Naši izvori su tada potvrdili da država sprema i određeni broj tužilaca koji će imati posebnu zaštitu jer će otvoriti i voditi istrage o koruptivnim aferama.
Inače, za odluku koju je donio Schmidtu je stigla i nedvojbena podrška ambasade SAD-a u BiH. Kako su naveli, vlast u Republici Srpskoj je jednostrano antiustavno djelovala po ovom pitanju.
„Lideri u Republici Srpskoj su nažalost odbili biti konstruktivni po pitanju državne imovine. Umjesto toga odlučili su se na antidejtonsko, antiustavno i jednostrano djelovanje. Odbijanje da dobronamjerno djeluju u državnim institucijama te da razgovaraju o državnoj imovini primoralo međunarodnu zajednicu da reaguje“, stoji u reagovanju ambasade SAD u BiH.
PROTIV RUSKOG UTICAJA
Na drugoj strani iz RS-a stigle su brojne reakcije identične onim Milorada Dodika u kojima se ističe da je „imovina na teritoriji RS, imovina RS“, te da visoki predstavnik nema legitimitet da donosi bilo kakve odluke.
I kao što je Topić navodi, upravo će naredni period pokazati u kojem će pravcu biti djelovanjemeđunarodne zajednice, SAD i Evropske unije, prema BiH. Ruska invazija na Ukrajinumeđunarodne odnose dovela je do usijanja i sasvim je izvjesno da nikome od njih nije u interesu otvaranje bilo kakvog žarišta u BiH. To je potvrđeno i iz vrha NATO alijanse. Ali isto tako je jasno da je NATO svjestan ruskog uticaja u BiH i iznimno štetnog djelovanja ruskih ekspozitura u BiH i regiji, uključujući Dodikov režim.
Po završetku vanrednog sastanka ministara NATO-a, početkom ovog mjeseca, generalni sekretar Jens Stoltenberg potcrtao je da će NATO posebnu pažnju obratiti na BiH i Gruziju.
„NATO mora poduprijeti Gruziju i Bosnu i Hercegovinu, zemlje koje su pod rizikom. NATO saveznici pružaju potporu već godinama Gruziji i BiH, izgrađujemo kapacitete, provodimo zajedničke vježbe. Nismo donijeli nikakve konačne odluke, ali postoji konsenzus da moramo učiniti više kako bismo pomogli ove zemlje i osnažili njihove sigurnosne i obrambene kapacitete“, rekao je Stoltenberg.
