Iskopavanje uglja u Sanskom Mostu ugrozilo ljudske živote, zatraženo uključenje Tužilaštva

Piše: Melisa Teletović (Radio Slobodna Evropa)

Mujo Rekić, mještanin sela Bašići u okolini Sanskog Mosta svaki dan djecu vozi bagerom u školu. Razlog je, kako kaže, to što automobilom ne može proći cestom koja je uništena zbog iskopavanja uglja u neposrednoj blizini.

Ovo selo se nalazi uz površinski kop gdje se iskopavanje rude vrši već osam godina. Zbog dugogodišnje eksploatacije rude, prva kuća u ovom selu je udaljena 40 metara od samog kopa.

U selu živi 12 porodica.

“Pored moje kuće se nalazi provalija duboka 70 metara zbog tog kopanja, sad su nas još i deponijom zatrpali”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mujo Rekić.

Najudaljenija kuća od mjesta eksploatacije uglja je 40 metara, u selo Bašići.

Iskopavanje ruda se pored Bašića, vrši i u još šest sela u okolini Sanskog Mosta, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.

Općinsko vijeće sa mještanima sela i načelnikom Sanskog Mosta zatražili su uključivanje kantonalnog Tužilaštva, najavljujući pokretanje tužbi protiv firme “Lager” iz Posušja koja taj ugalj eksploatiše od 2015. godine.

Iz kompanije Lager za RSE su kazali kako se “pridržavaju svih zakona i propisa”. Iz Lagera se nisu konkretno osvrtali na trenutno stanje na terenu.

U međuvremenu i ekološka udruženja najavljuju da će se uključiti u ispitivanje kvaliteta vode u rijeci Blihi i njenom vodopadu, koji su u neposrednoj blizini rudnika.

Ovaj vodopad je Općina Sanski Most 2012 godine proglasila zaštićenim spomenikom prirode Bosne i Hercegovine III kategorije.

BiH ima 43 zaštićena područja prirode, od kojih je 31 u entitetu Republika Srpska, a 12 u Federaciji BiH.

Ta područja predstavljaju dijelove teritorije značajne po biodiverzitetu, očuvanosti izvornog pejzaža i turističkim potencijalima.

Ministarstvo okoliša i turizma Federacije kaže za RSE kako će od vodne inspekcije tražiti pojačani nadzor zbog zagađenja rijeke Blihe i njenog vodopada.

Šta kažu mještani?

“Mi se bojimo da nam neće početi rušiti kuće, jer idu sve bliže kućama, već su neke kuće počele pucati zbog miniranja, napukle su dobro”, kaže za RSE, Senad Cerić, mještanin sela Fajtovci, jednog od sedam sela gdje traju iskopavanja rude.

Stanovnici navode i da natovareni kamioni sa ugljem svakodnevno prolaze kroz naseljena mjesta.

“To je katastrofa, rade šta hoće, kopaju kako hoće. Selo Bašići je zatrpano mještani ne mogu izaći na glavnu cestu, koja vodi prema Bosanskoj Krupi, tamo je najteže stanje”, kaže Ibrahim Hodžić, mještanin Gornjeg Kamengrada, u kojem se također iskopava ugalj.

Selo Bašići jedno je od šest sela u kojem se iskopava ruda od 2015. godine.

Procijenjena zaliha mrkog uglja u Sanskom Mostu je 400 miliona tona, navodi se na zvaničnoj web stranici kompanije “Lager” koja vrši iskopavanje.

Ugalj, kako se navodi na ovoj stranici, kupuju industrijska preduzeća u Bosni i Hercegovini.

Vrhovni sud Federacije preispitivao odluku

Rudnik mrkog uglja (RMU) Kamengrad, gdje se vrši iskopavanje, je privatizovan 2013. godine. Kompanija “Lager” je koncesiju za iskopavanje uglja na tom području dobila 2015. godine i to na površini od preko hiljadu hektara.

Pravo za iskopavanje uglja, kako tvrde mještani i ekološka udruženja, ova kompanija je dobila bez saglasnosti prethodnog nosioca tog prava firme Rudnik mrkog uglja Kamengrad. Kažu kako nije provedena ni javna rasprava sa mještanima.

“Oni su dobili koncesiju na 1.070 metara, ali bojim se da su oni to koncesiono polje prošli, oduzeli mi moju zemlju i zatrpali 11 dunuma”, kaže mještanin Senad Cerić iz sela Fajtovci.

Prijenos prava na eksploataciju mrkog uglja sa RMU Kamengrad na “Lager” potpisao je bivši ministar energije rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić.

Bivši ministar Džindić za RSE nije htio govoriti o tome jer je kako kaže ‘izvan politike’.

 

Koncesiju za iskopavanje uglja na širem području Sanskog Mosta dobila je kompanija “Lager” iz Posušja. Ilustracija koncesionog polja od hiljadu hektara.

Njegovu odluku preispitao je i Vrhovni sud Federacije.

U presudi koja je u posjedu RSE navedeno je kako je tokom prijenosa prava na eksploataciju prekršen Zakon o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, na način da su pojedine odredbe pogrešno primjenjivane.

“Taj prijenos prema izričitoj zakonskoj odredbi, može se izvršiti samo uz saglasnost organa koji je to pravo dodijelio, ali se ne može prenositi pravo na eksploataciju mineralnih sirovina sa jednog preduzeća na drugo bez volje (a ni bez učešća u postupku) drugog preduzeća koje je imalo ranije pravo na koncesiju”, navedeno je, između ostalog, u presudi Vrhovnog suda Federacije.

Vrhovni sud FBiH je zbog toga predmet vratio Federalnom ministarstvu energije na ponovno postupanje.

Prijenos prava na eksploataciju preispitivao je Vrhovni sud Federacije BiH.

Na upit RSE o iskopavanju, ali i presudi Vrhovnog suda Federacije BiH, iz Ministarstva energije i rudarstva nisu odgovorili.

Iskopavanja bez obnovljene okolinske dozvole?

Osim problema sa prijenosom prava na eksploataciju, kompanija “Lager” iskopavanja uglja obavlja bez okolinske dozvole, tvrdi Centar za životnu sredinu iz Banjaluke. Isto potvrđuju i u Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH.

Kompanija “Lager” obratila se ovom ministarstvu u aprilu ove godine sa zahtjevom za obnovu okolinske dozvole.

Ministarstvo je odbacilo zahtjev zbog nepostojanja uslova za pokretanje postupka. Naime, u obrazloženju je ministarstvo navelo kako za eksploataciju mrkog uglja nije potrebna okolinska dozvola. To predviđa uredba koja je donijeta 2021. godine, a kojom se utvrđuju ko može, a ko ne može imati okolinsku dozvolu.

Zbog ovog rješenja, tužbu portiv nadležnog ministarstva u junu prošle godine podnio je Centar za životnu sredinu iz Banja Luke.

Iskopavanje uglja u Sanskom Mostu, selo Bašići, 2. novembar 2023.

“Doneseni zaključak predstavlja ‘kap koja je prelila čašu’, jer se njime omogućuje rad kompaniji Lager bez okolinske dozvole, što će samo predstavljati podlogu za još goru devastaciju sa potencijalno nesagledivim posljedicama”, dodaju u Centru za životnu sredinu.

Taj postupak je trenutno pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, što su potvrdili za RSE iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije.

Šta kažu iz kompanije ‘Lager’?

Iz kompanije Lager za RSE su kazali kako se pridržavaju svih zakona i propisa, te dodaju da da je “saradnja sa mještanima korektna”.

“Činjenica je da je uvijek bilo i biti će pojedinaca i grupa koji će biti protiv nečega, prije svega zbog svog osobnog financijskog interesa i nažalost ta manjina je uvijek glasna jer je to njihova profesija i teško se na sve osvrtati. Ono što mi možemo i ono što radimo je da poštujemo propisane zakone i propise”, kažu iz Lagera.

Što se tiče koncesije, iz ove firme navode i da je tome prethodila ‘peticija mještana sela koja okružuju rudnik da se koncesija dodijeli ovoj kompaniji’.

“Na osnovu takve peticije Općinsko vijeće Sanskog Mosta donijelo je jednoglasno odluku kojom je data suglasnost za koncesiju našem društvu, a temeljem čega smo s Vladom Unsko-sanskog kantona potpisali Ugovor o koncesiji”, dodaju u Lageru.

Tvrde da su upoznati s nepravilnostima koje su uočili rudarski inspektori, za koje kažu da su “riješeni”.

Radi se o nepravilnostima koje se odnose na zagađenje rijeke Blihe i deponovanje otpadnog materijala.

Šta se zna o kompaniji Lager?

Lager grupacija se bavi prodajom i servisiranjem građevinskih strojeva na području srednje i jugoistočne Evrope.Poslovanje Lager grupe prvenstveno obuhvaća zastupanje, distribuciju i prodaju građevinskih strojeva i rezervnih dijelova, te servis strojeva i postrojenja velikih proizvođača građevinske opreme.Vlasnik kompanije Lager d.o.o. je Milenko Bašić poduzetnik iz Posušja o čijim poslovima su pisali i hrvatski mediji.Inače, Bašić je od ranije pod istragom hrvatskog Uskoka.Jedan je od osumnjičenih i optuženih u aferi “Vjetropark” otkrivenoj 2020. godine u kojoj je uhapšen veliki broj hrvatskih dužnosnika, među kojima i Josipa Rimac, bivša državna sekretarka hrvatskog ministarstva uprave i bivša kninska gradonačelnica.Optužnica u ovom slučaju podignuta je krajem decembra prošle godine, a na njeno potvrđivanje se još čeka.Osim poslova sa iskopavanjem uglja u Sanskom Mostu kompanija “Lager” je prije sedam godina, potpisala memorandum sa kineskom kompanijom China Energy Group o izgradnji termoelektrane u Sanskom Mostu.Vrijednost tog projekta je 500 miliona eura. Inače, nije poznato više informacija u kojoj je fazi realizacija projekta izgradnje ove termoelektrane.Vlada FBiH je 2016. godine donijela odluku kojom izgradnju termoelektrane u Sanskom Mostu svrstava u strateški projekt u energetici u Bosni i Hercegovini.

Šta kažu nadležne institucije?

Općinsko vijeće Sanskog mosta dalo je saglasnost zajedno sa Vladom Unsko – sanskog kantona i općinom za koncesiju kompaniji Lager.

Iz Općine Sanski Most za RSE kažu kako su upoznati sa nepravilnostima u vezi iskopavanja uglja.

“Ti problemi odnosili su se na zdravlje ljudi i zagađenja rijeke Blihe. I zbog toga je Općina podnosila više zahtjeva za postupanje federalnog rudarskog inspektora”, kažu za RSE iz Općine.

U međuvremenu je načelnik općine održao sastanak sa mještanima, nakon kojeg je zatraženo uključivanje Kantonalog tužilaštva.

Istovremeno, Jasmin Mujačić, vijećnik u Općinskom vijeću, kaže za RSE kako je vijeće odobrilo privatizaciju RMU Kamengrad, ali ne i sve što se trenutno odnosi na iskopavanja rude.

Mujačić kaže da “nikada nisu vidjeli zvanični ugovor koji je potpisao Lager”, te dodaje kako imaju “samo neki ugovor koji se odnosi na ispitivanja na tom lokalitetu”.

“Lager je dobio dozvolu za ispitivanje, on je na tu dozvolu za ispitivanje izvukao tone uglja i tek kasnije dobio koncesije. Nakon toga je počeo masovni izvoz”, kaže za RSE vijećnik Jasmin Mujačić.

Gdje se ugalj iz Sanskog Mosta izvozi?

U prošloj godini iskopano je 700.000 tona uglja na području rudnika u blizini Sanskog Mosta.

Ugalj je plasiran na tržište Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, kažu za RSE iz kompanije “Lager”, koja je jedna od poslovnih partnera Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.

Načinom na koji je Elektroprivreda Bosne i Hercegovince nabavljala ugalj od privatnih firmi, između ostalog, i od firme “Lager”, bavili su se i federalni revizori.

Revizori su u svom izvještaju naveli kako je Elektroprivreda Bosne i Hercegovine tokom prošle godine za kupovinu uglja od privatnih rudnika potrošila 170 miliona maraka (oko 85 miliona eura).

Naveli su i kako je prekršen zakon o javnim nabavkama, jer su sklapani ugovori čiji iznos značajno prelazi procijenjenu vrijednost nabavke.

Mimo zakona, ističu revizori, je sklopljen prošle godine ugovor s kompanijom “Lager” za isporuku uglja.

Ugovor je, prema revizorskom izvještaju, sklopljen na 105 miliona maraka (oko 52,5 miliona eura) za nabavku 600 hiljada tona mrkog uglja za Termoelektranu u Tuzli i Kaknju.

Procijenjena vrijednost nabavke bila je 81 miliona maraka (oko 40 miliona eura).

Od oktobra prošle godine do septembra ove godine, “Lager” je, prema navodima revizora, isporučio uglja u vrijednosti od skoro 46 miliona maraka (oko 23 miliona eura).

Prema Zakonu o javnim nabavkama propisano je da Ugovorni organ poništava postupak nabavke ako su cijene svih prihvatljivih ponuda znatno veće od sredstava koja su osigurana za konkretnu nabavku. To se u ovom slučaju nije desilo.

Ekološka udruženja ispituju zagađenost rijeke Blihe

Iz građanske inicijative “Život na uglju” za RSE kažu kako su nekoliko puta upozoravali nadležne institucije na probleme sa iskopavanjem uglja na širem prostoru bivšeg rudnika Kamengrad.

Šire eksploataciono polje u Sanskom Mostu, 2. novembar 2023.
Šire eksploataciono polje u Sanskom Mostu, 2. novembar 2023.

“Pomijeraju se vodotoci rijeka, ugrožavaju sve glavne komunikacije koje spajaju sela, uzurpira se imovina mještana iz obližnjih sela. Ta rijeka je za piće, imamo vrelo koje napaja tri naselja, imamo tu blizu i srednjovjekovne stećke koje će oni uništiti, uz sami rudnik vrše se miniranja gdje se ne bi smjela, kuće ljudima pucaju”, kaže za RSE Faruk Beširević iz građanske inicijative “Život na uglju” iz Sanskog Mosta.

Inače, na području gdje se vrši eksploatacaija desio se nekoliko puta i pomor ribe.

“Otpadne vode se iz rudnika ispuštaju u Blihu, vi kad dođete i kad vidite Blihu, pogotovo u danima kad je eksploatacija na visokom nivou, vidite da je to zamućenje nevjerovatno”, kaže Dragan Ostojić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI