U šetačkoj zoni, u staroj jezgri grada, između Trga fra Grge Matića 2 i Ulice Ferhadija kod broja 16, postavljen je LCD bilbord koji narušava historijski urbani pejzaš ovog dijela Sarajeva.
Proteklih mjeseci bila je to top lokacija za oglašavanje političkih kandidata za lokalne izbore. Fotografije turističkih destinacija i „haljina o kojima žene sanjaju“ zamijenile su projekcije njihovih glava.
Podsjećamo, polovinom decembra prošle godine Inforadar je objavio priču o tome kako je i na koji način bivši načelnik općine Centar Nedžad Ajnadžić, u zaštićenoj historijskoj zoni, nezakonito izdao građevinsku dozvolu kompaniji Max Media (koja mu je radila oglašavanje u kampanji) za gradnju novog objekta i javnog toaleta. U obrazloženju Ajnadžićevog savjetnika Safeta Huremovića, rečeno je da je ova dozvola izdata u konsultaciji sa Kantonalnim zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.
RUGLO U CENTRU SARAJEVA
U međuvremenu, taj prostor i još neki uz rijeku Miljacku stavljeni su pod zaštitu kao „historijski, urbani pejzaž Sarajeva“, čime je zabranjeno izdavanje građevinskih dozvola i izvođenje bilo kakve gradnje na tom prostoru Općine Centar.
Ovo je, međutim, samo jedan od primjera dobro uvezane koalicione političko-interesne recepture. Naime, 8. decembra 2020. upravo su uposlenici Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo Kantonalnom tužilaštvu podnijeli krivičnu prijavu protiv direktora ovog Zavoda Nervina Dacića i drugih NN osoba, zbog, kako je napisano u prijavi, „činjenja krivičnog djela, zloupotrebe položaja i ovlaštenja iz člana 383 Krivičnog zakona FBiH.
Nervin Dacić (Foto CIN)
Foto: Faksimil krivične prijave protiv Dacića i “NN lica”
Uposlenici ovog Zavoda krivičnu prijavu utemeljili su na pet primjera rušenja objekata i postavljanja LCD bilborda na određenim lokacijama koje su pod zaštitom Grada. Pored lokacije u blizini sarajevske Katedrale, uposlenici Zavoda naveli su i primjere rušenja objekata u Ulici Čobanija, i to cijeli niz: 1, 3, 5 i 7. Također, krivinu prijavu su podnijeli i zbog nelegalnog rušenja objekta broj 5 u Ulici Džidžikovac, zatim zbog rušenje objekta broj 7 u Alipašinoj ulici, te dozvole za LCD displeje na Baščaršijskom trgu i kod zgrade Svjetlosti na uglu ulica Muhameda Kantardžića 3 i Ferhadije.
Uposlenici Zavoda ističu da je u ovim slučajevima direktor Dacić, samoincijativno, bez uobičajene procedure i konsultacije sa predstavnicima struke, izdao sporne saglasnosti. Naime, unutar ove javne ustanove, uobičajena je procedura takozvanog signiranja predmeta sa stručnim saradnicima Zavoda.
KAKVA JE ULOGA SULEJMANA HALJEVCA
Dacić je iskoristio je priliku neimenovanja Upravnog odbora Zavoda u periodu od 5. oktobra 2018., ali i to što mu je kantonalno Ministarstvo kulture i sporta, kojim je tada rukovodio Mirvad Kurić (SBB) 14. januara 2019. izdalo Rješenje kojim je on ovaštena osoba za potpisivanje dokumenata u ime neimenovanog UO.
Daciću je na ruku išlo to što u vrijeme njegovog imenovanja nije bilo ni Nadzornog odbora. Novi Nadzorni odbor je formiran skoro godinu i po poslije, tačnije 28. maja 2020.. U tom vakuumu, kako se navodi u prijavi, Dacić je udovoljavao političkim apetitima, činio političke usluge prema investitorima i građevinskim lobijima, a sve u interesu ličnog bogaćenja i trgovine utjecajem.
„On je to radio samostalno i bez uključivanja drugih saradnika Zavoda, potpisujući pozitivne saglasnosti za uklanjanje, odnosno rušenje, čim je trajno uništen izgled i struktura objekata Kulturno-hstorijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo. Time je naštetio ukupnom izgledu ambijentalnih cjelina u Kantonu Sarajevo“, ističu u krivičnoj prijavi uposlenici Zavoda, te navode primjere ulične cjeline Džidžikovac, ulične cjeline Ferhadija, ulične cjeline Čobanija, ambijentalne cjelina Trg na Baščaršiji i druge.
Kako je istaknuto, Daciću su pogodovali stranački kadrovi SBB-a, stranke čiji je i sam član, te investitori i druge zainteresovane strane.
„Prethodno bi Sulejman Memo Haljevac, poznati sarajevski slikar i reality zvijezda, te vijećnik te stranke u Općinskom vijeću Općine Centar, uz pomoć drugih NN lica, odlazio kod zainteresovanih lica. Tu bi se napravili dogovori o načinu pogodovanja i pregovaranja kako bi se formulisale saglasnosti, odobrenja i u konačnici potvrde o pozitivnom mišljenju. Podsjećamo da ovakvo mišljenje isključivo daje Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo kao institucija važna za planiranje i upravni postupak za odobrenje i izdavanje Rješenja. Ona se odnose na dozvole za građenje, uklanjanje objekata, zamjenu građevinske strukture i postavljanje reklama na fasadna platna unutar zone koja je pod zaštitom kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa“, navode uposlenici u krivičnoj prijavi.
Foto: Sulejman Memo Haljevac
U ovaj proces zloupotrebe položaja i ovlaštenja, dalje navode u prijavi, bio je uključen cijeli niz stranačkih kadrova, počevši upravo od Kurića, pa sve do interesno-koalicionaog partnera, SDA-ovog bivšeg načelnika Općine Centar Nedžada Ajnadžića, do kojeg je Haljevac, koristivši poziciju tadašnjeg dopredsjedacajućeg OV Općine Centar, lako dolazio.
Za naš portal direktor Dacić, kojem smo se zvanično obratili pitanjima, odbacuje navode njegovih kolega, obrazlažući svoje poslovanje vjerom u ispravnost postupaka:
„U vezi sa Vašim obraćanjem direktoru Zavoda u kojem iznosite tvrdnju o počinjavanju krivičnog djela od strane mene i nekoliko osoba iz kantonalnog i općinskog političkog miljea, a podnošenjem krivične prijave od strane uposlenika ovog Zavoda u navedenom periodu, obavještavam Vas da kao direktor ove institucije odgovorno i savjesno, vjerujem jednako kao i neimenovane osobe iz kantonalnalnih i općinskih institucija, obavljam posao rukovođenja, te da se za bilo kakva dodatna pojašnjenja obratite nadležnom organu – Kantonalnom tužilaštvu Sarajeva“, odgovorio nam je Dacić.
Upravo smo to i uradili, ali mnogo prije nego nas je Dacić „uputio“ u procedure.
A u odgovoru iz Tužilaštva Kantona Sarajevo su nam potvrdili da je „predmet formiran i da je u istražnoj fazi“.
Podnosioci krivične prijave, kako su istakli, raspolažu i dokumentima o malverzacijama, poput načina nabavki nepotrebne opreme, izdavanja dozvola i saglasnosti koje su proizvele rušenje zaštićenih objekata, te postavljanje reklama suprotno pozitivnim praksama u zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa i koje su u potpunom neskladu sa prostornim i ambijentalnim cjelinama.
Zanimljivo je da o svemu šute strukovna udruženja na svim nivoima, ili jednostavno ne vide da Sarajevo kao glavni grad postaje sve više kasaba, a sve manje metropola sa velikim kulturno-historijskim naslijeđem i tradicijom.
