Autor: Armin Durgut/PIXSELL

U ponedjeljak, 22. marta, u isto vrijeme medicinski radnici Univerzitetsko-kliničkog centra Banjaluka te više bolnica širom RS građanima su uputili apel da ozbiljno shvate i provode sve epidemiološke mjere u preventivi širenja korona virusa. Poručili su da su na rubu snaga i da je pitanje dana kada više neće biti u stanju svim pacijentima pružiti adekvatnu pomoć.

Na drugoj strani, ispred sjedišta predsjednice Republike Srpske, ali i u Istočnom Sarajevu, Trebinju, Višegradu, ugostiteljski radnici, vlasnici i uposlenici frizerskih i kozmetičkih salona protestovali su zbog, dan ranije, donesene odluke Republičkog štaba za vanredne situacije o uvođenju sedmodnevnog djelimičnog lockdowna kojom je zabranjen rad ugostiteljskim objektima, dijelu uslužno-zanatskih djelatnosti, fitnes centara te prebacivanje cjelokupnog nastavnog procesa na online način rada.

NIŠTA BEZ DUŽIH MJERA

Ovoj odluci prethodio je gotovo dvomjesečni zabrinjavajući rast incidencije novih slučajeva COVID-19, te činjenica da se među zaraženima nalazi sve veći broj građana mlađe i srednje životne dobi s teškim kliničkim slikama. Zdravstveni radnici RS-a u tom periodu uzaludno su apelovali na političare da ozbiljno shvate rast broja novooboljelih i preminulih od korona virusa, da je svako odugovlačenje s poduzimanjem radikalnijih koraka smrtonosno.

No, kada je odluka o djelimičnom lockdownu donijeta ključno je pitanje šta je za sedam dana moguće postići? Tačnije, može li se u tako kratkom periodu zaustaviti eksponencijalni rast novozaraženih?

Koliko će novo „zaključavanje“ trajati pitanje je na koji odgovor nismo uspjeli, unatoč više pokušaja, dobiti ni iz Vlade RS, ni iz Ministarstva zdravlja u čijim je rukama konačna odluka. Ali kako u Republici Srpskoj sve ključne odluke ne ovise od institucija nego pojedinih političkih centara moći, tako je lider SNSD-a Milorad Dodik sa stranačke konferencije saopštio da je izvjesno da će se lockdown produžiti i nakon 29. marta.

Dodik: Čovjek koji o svemu odlučuje i sve mjere donosi s kojima nema veze

To se dalo naslutiti, mada eksplicitno nije rečeno, i iz izjave premijera RS Radovana Viškovića koji je nakon sastanka sa predstavnicima Udruženja ugostiteljskih i turističkih radnika kazao da će „Vlada RS na sebe preuzeti teret plaćanja plata i doprinosa za mjesec mart za one subjekte kojima je rad zabranjen“.

U izjavi za naš portal Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravlje RS, kazao je da bi uvedene mjere „zaključavanja“ postigle učinak trebalo bi da traju znatno duže.

„Štab za vanredne situacije je u svakodnevnom zasjedanj, pratit će se situacija i na osnovu toga donositi nove odluke. Ali mora se dati akcent na pojačanim mjerama kako bi se suzbilo širenje zaraze“, izjavio je Zeljković.

Istakao je da je najveći problem građanima objasniti potrebu striktnog poštovanja epidemioloških mjera, te dodao da je jednako važno da toga budu svjesni i poslovni subjekti. Najefikasnija prevencija, podvukao je Zeljković, je masovna imunizacija stanovništva, no da bi se sa tim počelo „potrebno je osigurati bolju epidemiološku situaciju“.

Foto: Branislav Zeljković

Da kratkotrajna zaključavanja ne donose rješenje ranije je upozorio i infektolog prof. dr. Bakir Nakaš.

„Kada kažem dugoročni, kažem lockdown koji treba dati rezultate, bez lockdowna od 14 dana ne mogu se očekivati neke velike promjene“, istakao je Nakaš.

PROTESTIMA PROTIV ZDRAVOG RAZUMA

Dr. Slobodan Stanić, bivši ministar zdravlja RS, smatra da je odluka o lockdownu trebala biti donijeta ranije. On navodi da je izostala reakcija kada su mjere zaključavanja stupila ne snagu u Kantonu Sarajevo, odnosno da je izostala koordinirana akcija i na području Istočnog Sarajeva „jer se ovako desilo samo prelijevanje zaražavanja“.

Naš sugovornik ističe da se sada plaća cijena svega što se dešavalo tokom skijaške sezone na Jahorini, gdje se nisu dosljedno provodile i poštovale epidemiološke mjere, te da je drugi i ozbiljniji problem izostanak masovne imunizacije koja je najefikasniji način za borbu protiv korona virusa.

Jahorina u vrijeme pandemije (Foto: Dragan Maksimović/DW)

„Samo zaključavanje neće dati one rezultate koji se očekuju. Jer požar u kući se ne može gasiti čašom vode. Niti se sva odgovornost može prebaciti samo na građane a da se vlast iz svega izmakne i sa sebe skine odgovornost zbog neadekvatnog reagovanja za nabavku vakcina“, ocijenio je Stanić.

I doktor Miodrag Femić, iz Bolnice Sveti Luka u Bijeljini, smatra da je za stanje u kojem se nalazimo najodgovornija politika.

„Mi kao strukovni sindikat doktora medicine RS godinu dana upozoravamo na činjenicu da se politika ne smije miješati u rad struke. Ali politika je donosila i donosi odluke, stoga smo tu gdje smo. Samo zaključavanje neće dati željene rezultate“, kategoričan je Femić.

Dio nezadovoljnih ugostitelja i zanatskih preduzetnika iz uslužnih djelatnosti ostaje kod zahtjeva da im se dozvoli nastavak rada od 29. marta jer premijeru na riječ ne vjeruje i upozoravaju da je znatan broj onih kojima nisu u cijelosti isplaćene naknade ni za prošlogodišnji lockdown.

Njihov strah za egzistenciju dijelom je razumljiv, ali je i činjenica da su svojim ponašanjem u znatnoj mjeri odgovorni za situaciju u kojoj su se našli. Jer veliki broj, posebno ugostitelja, nije poštivao epidemiološke mjere, zakazali su i kontrolni organi koji su „kroz prste gledali“ kako se iste mjere krše.

Foto: Protest ugostitelja u Banjaluci

U Federaciji BiH situacija je, posebno u Kantonu Sarajevo, još složenija. Zdravstveni kapaciteti su pred pucanjem, a lockdown još uvijek ne daje zadovoljavajuće rezultate u sprječavanju širenja zaraze. Vlada FBiH 23. marta donijela je odluku o zabrani kretanja stanovništva od 22 do 5 sati na području svih kantona, i to je jedina zajednička mjera donesena na nivou ovog bh. entiteta.

U konačnici, kolateralna šteta neodgovorne politike su životi i zdravlje građana. Jedina istinska borba protiv pandemije je masovna imunizacija stanovništva, ali kako se proces nabavke cjepiva odvija sporo, to ćemo se još načekati.

Kako je pred nama katolički Uskrs za očekivati je da bi se BiH sa još ozbiljnijim  epidemiološkim problemima mogla suočiti krajem aprila.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime