Skoro 10.000 m3 drveta posječeno je iz šume u mjestu Krivaja u Zavidovićima po ekstremno niskim cijenama. Područje od preko 70 hektara na kojem je vršena sječa, što je približno veličini 130 stadiona, navodno je bilo minirano. Tender za prodaju drveta po jeftinijim cijenama u zamjenu za deminiranje raspisalo je javno preduzeće koje gospodari ovom šumom. Firma “Bučje” d.o.o jedina se prijavila i dobila koncesiju. Prije nego su počeli radovi svi su obaviješteni da je minirano tek nešto više od dva ha, dok na ostalih 70 ha uopšte ne postoji opasnost od mina. Uprkos tome ili baš zbog toga, počelo je krčenje šume i to samo na neminiranom dijelu. Početni ugovor je dobio još četiri aneksa, bez da je ikada došlo do bilo kakvog deminiranja. Na kraju je drvo vrijedno 800.000 KM plaćeno tek nešto više od 70.000 KM.
Priča zvanično počinje tenderom kojeg raspisuje Javno preduzeće Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o Zavidovići (JP “ŠPD-ZDK” d.o.o. Zavidovići) u aprilu 2018. godine. U zamjenu za usluge deminiranja jeftinije se prodaje 2.500 m3 drveta u odjelu 64. gospodarske jedinice Krivaja Zavidovići. U javnom pozivu se navodi da je kupac obavezan da izvrši deminiranje i predloži cijene umanjene za troškove deminiranja, sječe i odvoza drveta sa područja ovog odjela koji se prostire na preko 70 hektara.
Nezvanično, priča je starija od tendera. Počinje, kako navodi naš izvor, dogovorom koji je sa javim preduzećem unaprijed sklopio poduzetnik Rasim Mrkonjić, budući vlasnik firme “MR Wood”. On obavještava JP “ŠPD – ZDK” d.o.o Zavidovići o palim i zaraženim stablima na miniranom području nadomak Zavidovića i nudi usluge deminiranja i otkupa drveta. Mnoga stabla na tom području su, tvrdi u dopisu, oborena u oluji koja je zadesila šire područje u decembru 2017. godine. No, kako nema firmu s kojom može konkurisati, Mrkonjić, objasniće naš izvor, unaprijed dogovara i preuzimanje fime “Bučje” d.o.o. koja na kraju i dobiva tender.
– Nakon toga javno preduzeće šalje ljude na područje o kojem gospodin Mrkonjić govori. Ne ulazeći u polje za koje vjeruju da je minirano, radnici preduzeća ugrubo procjenjuju da tu ima 2.500 m3 drveta za sječu, a onda JP “ŠPD – ZDK” d.o.o Zavidovići raspisuje tender, kaže naš izvor, dobro upoznat sa slučajem koji je zbog osjetljive prirode informacija koje dijeli zamolio za anonimnost.
Privatna kompanija “Bučje” d.o.o. jedina se javlja na tenderski poziv i dobija koncesiju za sječu 2.500 m3 drvnih sortimenata iz šume na području Zavidovića i to po cijenama u koje su trebali biti uračunati troškovi deminiranja, sječe i izvoza drveta. Drvo vrijedno preko 180.000 prodato je za nešto više od 19.000 KM. Ugovor sklopljen u maju 2018. u naredne dvije godine dobio je još četiri aneksa koji svjedoče o razmjerima prevare.
Snimak šume u kojoj je “MR Wood” posjekao skoro 10.000 m3 /Snimila: Marjolein Koster
Tako je do početka 2020. godine “MR Wood” iz ove šume umjesto početnim ugovorom odobrenih 2.500 m3 drveta posjekao gotovo četiri puta više, što je količina koja jednu zimu može grijati 1.000 domaćinstava, ako bi se radilo o najjeftinijem ogrijevnom drvetu. Umjesto 800.000 KM, drvo je plaćeno nešto više od 70.000 KM. Cijena je takva da ispada da je isto područje razminirano pet puta.
Kompaniji “MR Wood” svaki put računali cijenu deminiranja
Penjući se tragovima timberjacka uz pješčanu uzbrdicu nedaleko od Zavidovića, u mjestu Stog – Podvolujak, zatičemo tragove krčenja. Od stabala su ostali panjevi, a oko njih kao nijemi svjedoci trule i izvitoperene grane razbacane oko usjeka koje je napravio moćni traktor za eksploataciju šume. Teško je zamisliti kako je ovo mjesto nekada izgledalo.
U ovoj šumi je “MR Wood” plaćao 5, 10, 15 i 20 KM po m3 drveta, što je navodno cijena sa uračunitim deminiranjem, sječom i izvozom. Drvo je različito klasificirano, pa su i cijene različite. Većina debala je, tvrdi naš izvor, kupljena za pet KM po m3.
Da se radi o natprosječno niskoj cijeni u odnosu na stvarnu tržišnu vrijednost drveta pokazuje usporedna analiza iz cjenovnika JP “ŠPD – ZDK” d.o.o Zavidovići iz 2019. godine. Ova šumarija je u tom periodu najjeftinije ogrijevno drvo prodavala za 30 KM po m3. Za više klase drveta, kao što je hrast najkvalitetnije F klase, kupci su plaćali 362 KM po m3.
Kasnije je “MR Wood”, kompanija sa 2.387.372 KM prihoda u 2021. godini, jeftino kupljene trupce, iz navodno minirane zavidovičke šume, prodavala za, kako navodi naš izvor, 80 KM po m3.
Prihodi kompanije “MR Wood”/ Screenshot Orbis
Na dan kada je firma “Bučje” d.o.o. poslala prijavu na tender već je bio izrađen stručni nalaz Centra za uklanjanje mina u BiH (BH MAC) gdje je navedeno da na 71,86 hektara ovog područja ne postoji opasnost od nagaznih mina, dok je samo 2,69 hektara minirano. Ono je izdato 10. maja 2018. godine.
– Na dan prijave na tender Mrkonjić, odnosno firma Bučje, već ima nalaz BHMAC-a, ali ga zadržava za sebe ili ga svi drže za sebe, kaže izvor koji želi ostati anoniman.
Ugovor o izvršenju potpisan je 15. maja 2018. godine. Rasim Mrkonjić, vlasnik firme “MR Wood” d.o.o. koji je preuzeo “Bučje” d.o.o. potvrdit će u odgovoru da su sječu počeli tek pošto su dobili nalaz da na tom području nema opasnosti od mina. U istom odgovoru će ukazati i na drugi paradoks – da se vlasnik firme koja je imala ugovor za deminiranje i sječu “bojao da uđe u minirano područje”.
– U tom periodu smo bili u fazi otvaranja firme. Sticajem okolnosti sam sjedio na kafi sa vlasnikom Bučja d.o.o. koji je u tom momentu imao potpisan ugovor o prodaji drvnih sortimenata u miniranom odjelu. U razgovoru sa vlasnikom smo saznali da se isti bojao da uđe u taj odjel koji nosi visok rizik od opasnosti eksplodiranja mina, i nemogućnosti finansiranja deminiranja odjela koji je nama i ponudio da nam proda udio u društvu, navodi Mrkonjić.
Početkom juna 2018. godine Služba za upravu civilne zaštite obavještava firmu “Bučje” da su parcele deminirane novom metodom deminiranja. Uz dopis, koji potpisuje pomoćnik načelnika Remzo Šogolj, navedeno je i stručno mišljenje BH MAC-a. No, ono što je za pomoćnika načelnika novi metod deminiranja u BH MAC-u nazivaju netehničko izviđanje. Radi se o tzv. NTI metodi kojom se prikupljaju informacije o miniranim površinama bez upotrebe tehničkih sredstava, a koje se ne naplaćuje. Dakle, ne postoje troškovi deminiranja na osnovu kojih je cijena drveta umanjena.
Izvještaj BH MAC-a otkriva da je prema zahtjevu Službe za upravu civilne zaštite netehničko izviđanje rađeno u periodu od 28. marta do 3. maja 2018. godine, a da je o nalazu ovaj ured obaviješten 10. maja 2018. Dakle, pet dana prije nego je sa firmom “Bučje” potpisan ugovor o sječi i deminiranju i skoro mjesec prije nego će sječa početi.
„Pravili su se da je to područje puno nagaznih mina, iako je firma Bučje znala da mina nema kada se javila na tender“, govori naš izvor.
Aneks na aneks, kubik na kubik
Nakon što je u JP„ŠPD-ZDK“ d.o.o Zavidovići zvanično dospio dokaz o izvršenom besplatnom deminiranju “novom metodom”, radnici iz ovog javnog preduzeća ponovo izlaze na teren i ovoga puta utvrđuju da treba posjeći 5.000 m3, a ne 2.500 m3 drveta za koje “Bučje d.o.o” ima ugovor.
Šumsko gazdinstvo JP „ŠPD-ZDK“ d.o.o Zavidovići tada pravi aneks na postojeći ugovor u kojem navodi da “Bučje” d.o.o može posjeći duplo više stabala po istoj niskoj cijeni koja uključuje troškove deminiranja, sječe, izrade i izvoza drveta.
– Dok se sječe tih 5.000 m3 pojavljuju se nova stabla koja nisu obilježena, koja su pala i oštećena i sad oni kažu da i to treba posjeći. Umjesto da Šumarstvo uradi dobar poslovni potez i napravi novi ugovor jer je već dozvolilo da se sječe 5.000 m3 drveta po sniženim i da sad ova ostala stabla proda po standardnim cjenama, oni prave aneks ugovora, navodi naš izvor.
Tako je ugovor iz maja 2018. do kraja 2019. dobio još četiri aneksa, pa je umjesto početnih 2.500 m3 posječeno 9.442,83 m3 drvnih sortimenata po cijenama u koje su uračunati troškovi deminiranja (za osnovni ugovor i četiri aneksa ugovora), a da troškova deminiranja uopšte nije bilo.
– Ugovori zaključeni nakon postupaka javnih nabavki se ne mogu aneksirati. Ukoliko se u toku izvođenja radova (ili podjednako tome nabavke roba, usluga) javi potreba za dodatnim radovima, oni se moraju nabaviti kroz nove postupke javnih nabavki. Ukoliko su rokovi kratki, uvijek postoji mogućnost ubrzanih procedura kroz pregovaračke postupke ili neke druge ukoliko su ispunjeni uslovi, ali važno je znati da su to sve postupci propisani Zakonom o javnim nabavkama i da se samo po osnovu njih mogu zaključiti novi ugovori za nove robe, radove ili usluge ukoliko je za istima eventualno došlo do potrebe prilikom izvođenja osnovnih ugovora, navodi viši istraživač i saradnik za pravne poslove iz Transparency Internationala BiH Damjan Ožegović.
Firma Bučje (kasnije Mr. Wood) , kako je navedeno iz Federalne šumarske inspekcije prema odredbama Odluke o načinu prodaje Šumskih drvnih sortimenta porijeklom iz državnih Šuma na teritoriji FBiH uopše nije mogla kupiti drvo iz Zavidovića.
Uprkos odredbama, “MR Wood” se domogao jeftinog drveta u zamjenu za fiktivno deminiranje.
– Što se tiče štete koju je javno preduzeće šumarstva pretrpjelo, plaćajući troškove deminiranja mogu se dati samo okvirni podaci. Prema dokumetaciji iz spisa predmeta u odjelu po osnovnom ugovoru i četiri aneksa ugovora ukupno je posječeno 9.315,03 m³ neto drvne mase. Prodavajući ovu količinu drvnih sortimenta po klasama i vrstama drveta po tada važećem cjenovniku na paritetu tvrdi put (uračunati troškovi sječe, izrade i izvoza šds) preduzeće bi ostvarilo prihod od orjentaciono 868.552,33 KM, navode u odgovoru iz Federlane šumarske inspekcije.
Kao rezulatat prevare šuma je ogoljena u zamjenu za sitan novac, javno preduzeće je izgubilo oko 800.000 KM, a na 2,69 hektara još uvijek postoji opasnost od mina.
Zanemarili minirano, a deminirali područje na kojem nije ni bilo mina: Foto: Jeanne Frank
– Ovaj obrazac je ponovljen i u susjednim odjelima, kazaće naš izvor.
I Federalna šumarska inspekcija je imala iste informacije, ali kako navode, u susjednim odjelima 66, 67 i 68 nije izvršen inspekcijski nadzor jer se očekivalo da će on biti obavljen u okviru istrage nadležnog tužilaštva, koje je naknadno saopštilo da se istraga neće provoditi.
“Dobar poslovni potez”
Priča o fiktivnim minama i jeftinom drvetu iz zavidovićke šume već krajem 2020. godine je prerasla anonimnost šumarskih kuloara. Sječa u okolini Zavidovića problematizirana je u vidu poslaničkog pitanja u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona.
JP “ŠPD – ZDK” d.o.o Zavidovići kao slab alibi sada koriste oluju koja je 2017. godine u šumi nadomak Zavidovića uzrokovala izvaljivanje stabala. Uprava je, kako navode, “u cilju sprečavanja šire ekološke katastrofe raspisala javni oglas” i na taj način pronalaskom izvođača za sječu, izradu i kupovinu drvnih sortimenata uz obavezu deminiranja sanirala žarište šumskih štetnika i zaraze”. Ovdje naglašavaju i da je Uprava JP “ŠPD – ZDK” d.o.o. Zavidovići postupila po rješenju šumarskog inspektora.
– Kantonalni inspektor Muhidin Fermić je izdao rješenje da se može posjeći više stabala jer su bolesna, kaže naš izvor u Zavidovićima. To nije ništa drugo nego trik da se firmi “MR Wood” dopusti jeftina sječa još više stabala, smatra on.
Od kantonalnog inspektora Fermića smo zatražili dokaze o palim i zaraženim stablima na osnovu kojih je doneseno rješenje o sječi, ali nam je umjesto pismenog odgovora iz ovog ureda u telefonskom razgovoru rečeno da je inspektor na bolovanju i da bez njega ne mogu odgovoriti na naša pitanja.
Isto poslaničko pitanje o regularnosti sječe u Zavidovićima postavio je i Enes Piljug ispred opozicionog SDP-a u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona 2021. godine.
Iz JP “ŠPD – ZDK” d.o.o Zavidovići ponovili su odgovor da je na području Krivaja-Zavidovići zabilježen “jak vjetar” koji je “prouzrokovao čupanje hiljada stabala”. Ova stabla su sada: “potencijalni izvor zaraze i prenaseljenosti štetnih insekata”.
Satelitska slika područja koje je krčeno u mjestu Krivaja-Zavidovići / Izvor: Sentinel
– Na ovaj način smo napravili dobar poslovni potez, navedno je u odgovoru iz JP “ŠPD – ZDK” d.o.o Zavidovići, u kojem su zanemarene činjenice da područje na kojem je sječeno jeftino drvo zbog troškova deminiranja nikada nije deminirano.
Iako bi neki rekli da se radi o prevari jer je drvo prodato za cijenu umanjenu za troškove usluga deminiranja koje nikada nije izvršeno, vlasnik firme “MR Wood” ne dijeli ovo mišljenje. On, naime, smatra da je uradio dobro djelo i žali što nije sjekao više.
– Mi ipak mislimo da smo napravili dobro djelo za šumarstvo i kompletno društvo jer bi ta roba sva istruhla i napravila veću štetu zbog raznih zaraza, a našim radom je šumarstvo ipak profitiralo. Šteta je po društvo što nisu nastavili sa tim projektima miniranih odjela jer na tom istom području imaju još dva odjela koja su isto stradala a tako i na drugim područjima i već je drvna masa u fazi raspadanja ali zbog raznih pitanja više se niko nije usudio da raspiše javni poziv, smatra Mrkonjić.
Jeftini trupci prerađeni u elitne brvnare
Sreenshot sa Instragram stranice “MR Wood”
Pitanja o postojanju mina na području sa kojeg je posjećeno skoro 10.000 m3 drveta smo postavili Jasminu Devedžiću, direktoru JP “ŠPD – ZDK” d.o.o Zavidovići. Odgovoreno nam je da ovo preduzeće nije bilo upoznato sa činjenicom da područje na kojem je vršena sječa nije ni bilo minirano. Odgovor na pitanja zbog čega je ugovor o sječi aneksiran nakon tog saznaja nismo dobili. Umjesto toga, u dopisu su nam je ponovljena priča o nevremenu koje je prouzrokovalo oštećenja stabala, te je podcrtano da ovo javno preduzeće “sve svoje aktivnosti sprovodi u skladu sa Šumskoprivrednom osnovom kao krovnom smjernicom obaveznog desetogodišnjeg rada.”
– Sve dato u ovom pomenutom dokumentu zakonski je obavezujuće za naše preduzeće. U tom dokumentu, odjel 64. GJ ,,Krivaja Zavidovići“ se vodi kao miniran odjel, navode iz JP “ŠPD – ZDK” d.o.o Zavidovići.
Šumsko privredna osnova kao obavezujući dokument također propisuje desetogodišnje planove za pošumljavanje koji nisu ispunjini. Uvid u ove planove gospodarenja za područja u Zeničko-dobojskom kantonu koji su u nadležnosti JP “ŠPD – ZDK” d.o.o Zavidovići pokazuje da su planovi pošumljavanja do početka 2022. godine ispunjeni tek 50 posto. Ovo, naravno, ne vrijedi za planove sječe koji se ispunjavaju.
Tabelarni prikaz ostvarenih planova izveden iz zvaničnih dokumenata
U odgovoru iz Devedžićevog ureda rečeno je i da nije postojala mogućnost ponovnog raspisivanja novih javnih poziva za prodaju nakon dostignute količine od 2.500 m3 jer “se ugovor odnosio na cjelokupnu drvnu masu koja se nalazi na tom području”.
– Još jednom napominjemo da su sva stabla koja su bila predmet sječe bila izvaljena ili u manjem procentu polomljena. Aneksi ugovora su se odnosili na vremensko produženje važenja ugovora, odnosno produženje roka za realizaciju ugovora, i dodatne količine su podrazumijevale i čišćenje terena od mina, navedeno je.
Odgovor na pitanje zašto je nastavljena prodaja drveta po cijeni koja uključuje deminiranje nakon što se saznalo da minirano područje ( 2.7 ha) uopšte nije deminirano i da je drvo sječeno sa područja na kojem nije bilo mina nismo dobili. Umjesto odgovora Devedžić poručuje:
– Ove anonimne konstrukcije i kafanske priče, praćene političkim momentima, imaju za cilj diskreditovati organe preduzeća i direktora, kao i aktivnosti preduzeća koje je u posljednjih šest godina riješilo dug od 20 miliona maraka i postalo uspješno preduzeće koje svih proteklih šest godina pozitivno posluje sa zavidnim poslovnim rezultatima.
O stvarnom uspjehu preduzeća jasnije govori nezavisni revizorski izvještaj iz 2022. godine koji ukazuju na nepravilnosti u poslovanju JP “ŠPD – ZDK” d.o.o Zavidovići. Revizori su konstatovali nedostatak „adekvatne interne kontrole u cilju sprečavanja i otkrivanja mogućih zloupotreba u procesu doznake, sječe, klasifikacije, mjerenja i otpreme drvnih sortimenata“. To, revizori napominju: „stvara sumnju u iskazane prihode od zaliha i prodaje gotovih proizvoda, a time i u finansijskom rezultatu“.
Anonimne konstrukcije, kako ih naziva Devedžić, zapravo su utvrđene inspekcijskim nadzorom, a dokazni materijal o nepravilnostima zbog sumnje da je počinjeno krivično djelo proslijeđen je Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona.
Iz ovog tužilaštava za Naratorium je potvrđeno da je na osnovu prijave Federalne uprave za inspekcijske poslove formiran predmet po kojem je postupao tužilac Huso Hrustanović, te da je u navedenom predmetu po nalogu ovog tužioca dostavljen izvještaj Uprave policije “o poduzetim mjerama i radnjama”. Prema ovom izvještaju, kako navode iz Tužilaštva ZDK, službenici Uprave policije Odsjeka za privredni kriminal i korupciju o identičnim navodima postupali u ranijem periodu po prijavi S. Š. iz Zavidovića “protiv, između ostalog, rukovodioca JP “ŠPD – ZDK” d.o.o Zavidovići zbog navodne nezakonite dodjele sječe šume Mrkonjić Rasimu i po tom je osnovu formiran tušilački spis”. U ovom predmetu postupajući tužilac bio je Branislav Tomaš, navode iz Tužilaštva ZDK.
U odgovoru, pored toga, iz Tužilaštva ZDK kažu da je “o istim navodima u prijavi već rješavano” i da je u tom predmetu donesena Naredba o neprovođenju istrage jer ne postoje osnovi sumnje da je u konkretnom slučaju počinjeno bilo kakvo krivično djelo.
Zbog ove naredbe Tužilaštvo ZDK je 10. septembra 2021. donijelo novu naredbu o nesprovođenju istrage protiv firmi “Bučje” i “MR Wood” zbog krivičnog djela “prevara”, te protiv JP “ŠPD – ZDK” d.o.o Zavidovići, odnosno Devedžić Jasmina kao odgovorne osobe.
– Obavijest o nesprovođenju istrage dostavljena je podnosiocu prijave i isti na navedenu obavijest nisu ulagali pritužbu. Predmet je arhiviran, navode iz Tužilaštva ZDK.
Iako je slučaj “prevare” u zavidovičkoj šumi tužilaštvo arhiviralo, Jasmin Devedžić i njegov šef finansija Hasan Hasić trenutno su na sudu po drugim osnovama. Sumnjiče se za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Glasne su špekulacije da bi presuda uskoro mogla biti donesena, ali detalji o procesu nisu dostupni javnosti. Devedžić presudu, međutim, neće dočekati na poziciji direktora ovog preduzeća. Prema nezvaničnim informacijama na njegovo mjesta je već sjeo drugoosumnjičeni Hasan Hasić.
Za potrebe ovog istraživanja novinari Naratoriuma razgovarali su sa različitim izvorima u Sarajevu i Krivaji kod Zavidovića, intervjuisali šumarske službenike i inspektore u Sarajevu i Zeničkom – dobojskom kantonu, obišli područja na kojima je vršena sječa, istražili podatke o preduzećima, pregledali ugovore sa javnim šumarskim preduzećima, uradili open source istraživanje katastra te koristili satelitske snimke za mapiranje evidentiranih područja.
Naratorium.ba.
Ovo istraživanje je spravedeno uz podršku Journalismfund Europe
