Umjesto da se pojedinci prilagođavaju aktuelnim zakonskim propisima, u Republici Srpskoj se zakoni prilagođavaju pojedincima, što potvrđuju i posljednja dešavanja oko izmjena Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju RS.

Piše: Ognjen Tešić

Iako je pomenuti Zakon donesen prije samo deset mjeseci, u toku je nova izmjena, i to po hitnoj proceduri, jer je utvrđen jedan, po vlast, ogroman propust – zakon trenutno ne odgovara pojedinim podobnim direktorima škola.

Vjerovatno ne uočivši na vrijeme kako će prošlogodišnje izmjene zakona onemogućiti reizbor pojedinih direktora, članova vladajućih stranaka, kao uslov za dolazak na funkciju prvog čovjeka osnovnih škola, dodat je detalj da je nužno da kandidat ima pet godina iskustva u nastavi sa predmetima koji se izučavaju u osnovnoj školi, nakon sticanja diplome i ostvarenih 240 ECTS bodova.

Ministar popustio pritiscima

Konkretno, ovo pitanje je regulisano članom 137, Zakona o osnovnom obrazovanju (Službeni glasnik RS 44/17, objavljen 16. maja 2017.), u kojem je navedeno da za direktora škole može biti izabran stručni saradnik ili nastavnik koji, između ostalog:

– ima završen prvi ciklus studija u trajanju četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent (član 137, tačka 2, stav 1) te

– ima najmanje pet godina radnog iskustva kao stručni saradnik ili nastavnik na predmetima koji se izučavaju u osnovnoj školi nakon sticanja diplome iz tačke 1. ovog stava (član 137, tačka 2, stav2.).

Prije prošlogodišnjeg zakona, uslov je bio pet godina radnog iskustva u struci u prosvjeti, nakon sticanja stručne spreme (Službeni glasnik 104/11), dakle, nije bila neophodna diploma četvorogodišnjeg studija i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova. U još ranijem periodu, uslov je bio prvi ciklus studijskog programa ili ekvivalent odnosno visoka ili viša stručna sprema i pet godina radnog iskustva u prosvjeti (Službeni glasnik 74/08).

Pročitajte i:

Kako su sistematski obesmišljeni školski konkursi u RS?

Međutim, mnogi direktori-podobnici, kojima ove godine ističe četvorogodišnji mandat, pomenutu diplomu su stekli tek nakon što su preuzeli rukovođenje školama, jer im je zakon po kojem su izabrani u aktuelnom mandatu dozvoljavao da preuzmu funkcije bez diplome sa ostvarenih 240 ECTS bodova. I oni koji su diplome stekli na samom početku mandata i oni koji su je stekli nešto kasnije nisu do danas uspjeli da obezbjede jedan od uslova za novi mandat – pet godina iskustva nakon sticanja diplome i 240 ECTS bodova.

Zbog toga se u Ministarstvu prosvjete i kulture RS posljednjih mjeseci upalio alarm jer je postalo jasno da bi reizbor brojnih direktora, po aktuelnom zakonu, bio teško kršenje zakonskih propisa, te je odlučeno da se zakon ponovo mijenja. Direktori, koji su se uplašili za svoje funkcije, krenuli su da vrše pritisak i na samog ministra prosvjete Danu Maleševića, koji je popustio te na kraju i „aminovao“ izmjenu pomenutih, za njih spornih, uslova iz aktuelnog zakona, dokazavši tako da su mu „stranački vojnici“ bitniji i od zakona koje je i sam nedavno donosio.

Photo by Cater Yang on Unsplash

Fotelja pošto-poto

– Škole, kao temelji obrazovanja i pravih vrijednosti, umjesto da proklamuju zakon, pravednost, istinitost i čestitost, pretvaraju se u nešto potpuno suprotno. Nepravilnosti na školskim konkursima su postali rutina, te su rijetki primjeri škola u kojima se konkursna procedura provodi regularno, po zakonskim okvirima. Vlast koja je nametnula zakone, iste ne poštuje – ističe za eTrafiku sagovornik koji je želio ostati anoniman, a koji je, kako tvrdi, svjedok brojnih kršenja zakona u obrazovnim institucijama.

U periodu od dva mjeseca krenuo je, dodaje on, „stampedo“ konkursa za izbor direktora banjalučkih osnovnih škola.

– U želji da se pošto-poto zadrži direktorska fotelja, te vladajuća partija zadrži svoje podobne „klimoglavce“, u posljednje vrijeme možemo da vidimo kako prolaze direktori koji ne ispunjavaju uslove propisane zakonom. Školski odbori, umjesto da takve kandidate, koji ne ispunjavaju uslove, sankcionišu, naprotiv, oni predlažu ministru sporne kandidate kao „jedne od mogućih“, često tendeciozno „jedine“, kao najmjerodavnije za direktorska radna mjesta. Ministar često čeka da vidi razvoj situacije, osluškuje poteze medija, (ne)aktivne korake inspekcije sa kojima izvrsno sarađuju, držeći papire „podobnog“ kandidata, zanemarujući zakonske okvire, da bi po zatišju dao saglasnost, a sve potvrdila Vlada RS. Primjere imamo u osnovnim školama “Vojislav Ilić” iz Krupe, “Sveti Sava”iz  Banjaluke ili “Jovan Dučić” iz Zalužana, sve u nekoliko mjeseci – ističe naš sagovornik.

Izvor: Etrafika

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime