Photo: Dejan Rakita/PIXSELL

Izvjestan je četvrti val pandemije korona virusa u BiH, a već vidimo njegove početke što je i očekivano ako se ima u vidu koliko je niska stopa vakcinisanog stanovništva i nedostatak bilo kakvih mjera, upozorava je za InfoRadar naučnik Branko Rihtman, mikrobiolog sa Univerziteta Warwick u Velikoj Britaniji.

Za širenje zaraze, pojašnjavaju stručnjaci, odgovoran je sada dominantan delta soj virusa koji se neuporedivo brže širi među populacijom.

ZADNJI U REGIJI PO BROJU VAKCINISANIH

Nepovratno izgubljeno vrijeme u kojem BiH nije bila kadra, ili tačnije dovoljno zainteresirana da pristupi nabavci cjepiva i na vrijeme krene s ozbiljnom i masovnom imunizacijom, kada se taj proces odvijao nedopustivo sporo i uglavnom doniranim cjepivima, moglo bi ponovo doći na naplatu.

Jer, kako Rihtman pojašanjava, „procenat novozaraženih ne zavisi toliko od procenta vakcinisanih u populaciji, ali ono što zavisi od procenta vakcinisanih je procenat ljudi sa teškim simptomima i broj preminulih koji je visok u zemljama sa niskim procentom vakcinisanih“.

Prema dostupnim podacima iz ovog mjeseca, koje je objavio Our World in Data, Bosna i Hercegovina je posljednja u regiji po broju cijepljenih, odnosno, potpuno je cijepljeno tek 8,5 posto stanovništva.

Rihtman: Vakcinacija ugrožava temeljna ljudska prava i slobode samo ako je prisilna, znači ako vas neko uhapsi, zaveže i da vam vakcinu pod prisilom

U takvim okolnostima dočekuje se i početak nove školske godine, ali i pitanja hoće li se, bude li rastao broj zaraženih, učenici moći vratiti na redovnu nastavu, hoće li već iscrpljeni zdravstveni sistem izdržati još jedan udar, slijedi li novo zaključavanje i da li bi ga već ugrožena ekonomija mogla podnijeti?

Prema najavama koje stižu iz Ministarstva prosvjete RS, a nakon održanog sastanka s Aktivom direktora srednjih i osnovnih škola, nastava u novoj školskoj godini u RS će početi 1. septembra i odvijati u punom kapacitetu, što znači povratak učenika u učionice i trajanje časa u vremenu od 45 minuta. Hoće li djeca i nastavno osoblje sjediti s maskama, može li se učenicima osigurati tražena fizička distanca – odgovora još uvijek nema.

Ministrica prosvjete RS Natalija Trivić saopštila je da je do sada procijepljeno 34 posto nastavnog osoblja te da očekuje da do početka školske godine taj broj poraste do 42 posto.

Foto: Natalija Trivić, ministrica prosvjete RS

Objektivno, to su nezadovoljavajuće brojke kako bi se djeca zaštitila od zaraze, ali ništa manji problem nije ni činjenica da sada, kada barem u RS-u ima dovoljno cjepiva i građanima je omogućeno cijepljenje bez posebnog zakazivanja, odziv nije ni približno onakav kakav bi trebao da bude. Stoga i težnja za postizanje kolektivnog imuniteta tek je pusti san. Slijedom toga, kako nastavno osoblje koje ne želi da se cijepi ugrožava druge oko sebe, prenosnici zaraze mogu biti i učenici koji dolaze iz obitelji koje ne žele da se cijepe.

MASOVNO NEPOŠTIVANJE MJERA

Bosna i Hercegovina, a nije to samo naš problem, suočena je sa rastom broja antivaksera i to je tema koja otvara brojna pitanja. Prije svega, treba li cijepljenje biti obavezno za određene kategorije zaposlenih (prosvjetni radnici, ili zdravstveni, kao npr. u Austriji), ili bi takva vrsta prinude ugrožavala temeljna ljudska prava i slobode?

Odgovor na to pitanje potražili smo i od Rihtmana koji ističe da vakcinacija ugrožava temeljna ljudska prava i slobode „samo ako je prisilna, znači ako vas neko uhapsi, zaveže i da vam vakcinu pod prisilom“.

„To, naravno, ne znači da ste oslobođeni bilo kakvih posljedica nevakcinisanja. Na primjer, zdravstveni i prosvjetni radnici koji nisu vakcinisani direktno ugrožavaju živote ljudi sa kojima dolaze u dodir u sklopu svog posla i koji ne mogu da se vakcinišu. Imaju li zdravstveni radnici prava da se ne vakcinišu? Naravno da imaju, ali nemaju pravo da izbjegnu posljedice te svoje odluke, koje bi u ovom slučaju trebale biti nedozvoljavanje dolaska u kontakt sa pacijentima i širom populacijom“, ističe Rihtman.

Iako su formalno u cijeloj BiH i dalje na snazi odluke o obaveznom poštivanju epidemiloških mjera, dakle nošenje maski u zatvorenom prostoru, održavanje fizičke distance posebno u ugostiteljskim i trgovinskim objektima i površan pogled na bašte kafića u bilo kojem bh gradu, tržne centre… ukazuje da je sve veći broj građana koji mjere naprosto ne poštuje.

Nedavne scene sa kupalište na Plivi u Jajcu (Foto: Radiosarajevo)

Kada govorimo o stanju u EU, sve je veći broj država koje odlazak u pozorište, na koncerte i slične javne manifestacije uvjetuju ili takozvanim COVID pasošem ili negativnim PCR testom ne starijim od 48 sati. U Federaciji BiH od deset kantona samo je Kanton Sarajevo najavio da razmatra takvu mogućost, dok se RS-u ta opcija ni u formi prijedloga nije našla pred Kriznim štabom.

Što se tiče apela vlasti građanima da se cijepe i prijetnji novim zatvaranjem ili drugim vidovima ograničavanja, Rihtman ističe da nije u redu nastaviti ograničavati populaciju koja se vakcinisala i za koju je dokazano da imaju manje šanse da opterete zdravstveni sistem kroz hospitalizaciju i teške simptome, kao i manje šanse da prenesu virus, samo zato što neki od njihovih sugrađana ne žele da se vakcinišu.

POLITIČKO-VJERSKA OKUPLJANJA U RS

No, koliko god štete antivakseri nanose i sebi i svojoj okolini, činjenica je da se i vlasti od izbijanja pandemije ponašaju nedosljedno i da je malo toga urađeno kako bi se u populaciji probudila svijest i o potrebi cijepljena, ali i dosljednog poštivanja epidemioloških mjera.

Valja podsjetiti da je u vrijeme najdužeg zaključavanja i policijskog sata tokom proljeća prošle godine zabilježeno niz slučajeva u kojima su ljudi iz vlasti ili pak tajkuni bliski vlasti organizirali privatna druženja bez obzira na posljedice koje je to sa sobom nosilo.

Opuštanje nakon prošle godine, kada su sve javne manifestacije bile onemogućene, krenulo je početkom ljeta. Na koncertima estradnih zvijezda, a Banjaluka je najbolji primjer, bez obzira što su se održavali na otvorenom, okupljalo se i po nekoliko hiljada građana željnih provoda. No, tada se tvrdilo kako se pandemiji stalo u kraj, broj zaraženih, onih na bolničkom liječenju i preminulih, naglo je padao, pa ni upozorenja ozbiljnih epidemiologa da delta soj neće obići BiH niko nije ozbiljno shvatao.

Ali situacija je upravo ovog mjeseca u RS-u izmakla kontroli. U samo nekoliko  dana najprije je uslijedilo okupljanje nekoliko hiljada građana u Doboju tokom posjete tom gradu patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija.

Patrijarh srpski Porfirije u posjeti Doboju (Photo: Dejan Rakita/PIXSELL)

Potom se desio veliki miting SNSD-a na Kozari na kojem je, ako je vjerovati lideru te stranke Miloradu Dodiku, bilo preko 14.000 njegovih pristalica.

Na Mrakovici (Kozara) nedavno održan skup SNSD-a pod sloganom “Zivjeće Srpska” (Photo: Dejan Rakita/PIXSELL)

U oba slučaja epidemološke mjere niko nije poštivao, a gnjev javnosti posebno je izazvala činjenica da su na skupu SNSD-a bili i direktor Univerzitetsko kliničkog centra Banjaluka Vlado Đajić, te ministar zdravlja RS Alen Šeranić.

Opozicija je s pravom kritikovala okupljanje na Kozari i pitala kakvu to poruku vlast šalje građanima. No, o Doboju niko nije rekao ni riječ, iako je jasno da su oba skupa potencijalno klasteri masovnog zaražavanja.

Upravo nedosljednost s kojom se vlast odnosi prema pitanju provođenja i poštivanja epidemioloških mjera dodatno ide na ruku protivnicima cijepljenja. Rihtman stoga ističe da mu je drago što vlast olako ne poseže za cenzurisanjem slobode govora, ali i upozorava da bi se trebala napraviti razlika između izražavanja mišljenja i širenja očiglednih laži u svrhu prevencije vakcinacije ili u svrhu nepoštivanja mjera.

„Takve stvari bi se trebale klasificirati kao nedozvoljen govor, kao sto to činimo sa govorom mržnje, ili podsticanjem na nasilje. Spremnost vlasti da djeluje u tom pogledu je u direktnoj korelaciji sa jačanjem ili slabljenjem antivakserskih pokreta“, podvukao je Rihtman.

No kako se u BiH, bez obzira o kojem nivou vlasti govorili, nijedan problem ne rješava sistemski, evidentno je da će se i dalje način prevencije i borbe s pandemijom odvijati ovisno o tome kakav stav o tome zauzmu entiteti, odnosno kantoni. Država koja je ustavno razvlaštena od mogućnosti djelovanja po pitanju zdravstvenog sistema, čak i u kriznim situacijama i k tome u blokadi zbog odbijanja predstavnika RS da učestvuju u radu njenih institucija, ostat će samo nijemi posmatrač.

Otuda je jedino izvjesno da ćemo i dalje biti na repu u regionu i Evropi po broju cijepljenog stanovništva i samo je za nadati se da se neće ponoviti crna statistika trećeg vala pandemije kada smo po broju umrlih u odnosu na broj stanovnika bili pri samom vrhu te ljestvice.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime