Od Općih izbora u Bosni i Hercegovini je prošlo 15 dana a bh. građani su i dalje uskraćeni za konačne rezultate, ali i kompletne preliminarne, obzirom da se još uvijek čeka unos rezultata s pojedinih birališta.
Ipak, već neko vrijeme se projekcijom trenutnih rezultata da naslutiti struktura državnog parlamenta, odnosno, omjer raspodjele mandata, a što isto važi i za entitetske parlamente, te kantonalne skupštine. Minimalne promjene su još uvijek moguće, ali dosta toga je već jasno i stoga ne čudi da su se lideri poolitičkih stranaka koje na to polažu pravo već usudili započeti konsultacijeza formiranje vlasti, ili barem dati prognoze kako će taj proces izgledati.
Stoga ćemo u narednim redovima analizirati trenutno dostupne podatke o broju glasova upisane na stranici Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine i šta to znači za proces formiranja državne vlasti.
PREDSTAVNIČKI DOM PARLAMENTA BIH
Predstavnički dom državnog Parlamenta broji 42 zastupnika. Od toga broja, 21 zastupnik se bira iz pet izbornih jedinica u FBiH, a na što se još dodjeljuje dodatnih sedam kompenzacijskih mandata.
U RS-u se izbori za državni parlament odvijaju u tri izborne jedinice gdje se dodjeljuju po tri direktna mandata, a nakon čega se dodjeljuje još pet kompenzacionih.
Po trenutnim rezultatima (od 14. oktobra 2022.), najveći broj poslaničkih mandata je osvojila Stranka demokratske akcije (SDA) – devet, od čega je jedan kompenzacijski u RS-u. Slijedi Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa šest, koji je u tri izborne jedinice u RS-u osvojio po dva direktna mandata. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Socijaldemokratska partija (SDP) su dobili podršku birača dovoljnu za po pet zastupničkih mjesta, s tim da su kod HDZ-a po trenutnom stanju od toga broja dva kompenzacijska mandata.
U FBiH koalicija DF/GS je osvojila tri mandata (jedan kompenzacijom), koliko je osvojila i stranka Narod i pravda (NiP), s tim da su u ovom slučaju dva kompenzacijska. Naša stranka (NS) i Narodni evropski savez (NES) su osvojili po dva mandata, od čega je po jedan putem kompenzacijske liste.
U RS-u su mandate još osvojile Srpska demokratska partija (SDS), dva direktna mandata, Partija demokratskog progresa (PDP) također dva mandata, po jedan direktni i kompenzacijski, Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića će dobiti jedan kompenzacijski mandat, kao i Demokratski Savez – DEMOS, te lista Ujedinjena Srpska.
Po trenutnom stanju, novoizabrani poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine su:
SDA: Šemsudin Dedić, Šerif Špago, Amor Mašović, Šemsudin Mehmedović, Nermin Mandra, Refik Lendo, Denijal Tulumović, Midhat Čaušević, Edin Ramić.
SNSD: Zoran Tegeltija, Nebojša Radmanović, Obren Petrović, Sanja Vulić, Radovan Višković, Miroslav Vujičić.
SDP: Albin Muslić, Saša Magazinović, Zukan Helez, Jasmin Imamović, Rejhana Dervišević.
HDZ: Darijana Filipović, Predrag Kožul, Marinko Čavara, Slavko Matić, Marina Pendeš.
NiP – SPU: Denis Zvidić, Nihad Omerović, Mia Karamehić-Abazović.
DF/GS: Vlatko Glavaš, Zlatan Begić, Milan Dunović.
NS: Sabina Ćudić, Predrag Kojović.
NES – Za nove generacije: Jasmin Emrić, Zlatko Miletić.
PDP: Branislav Borenović, Mira Pekić.
SDS: Mladen Bosić, Darko Babalj.
Za pravdu i red – Liste Nebojša Vukanovića: Nenad Grković.
DEMOS: Čedomir Stojanović.
Ujedinjena Srpska: Milan Petković.
KOJE SU IZMJENE MOGUĆE
Kada je riječ o izbornim jedinicima u FBiH, vjerovatno je najveća dilema još u izbornoj jedinici 515 (5A) koja obuhvata Tuzlanski kanton, Posavski kanton i glasače iz Brčko Distrikta koji glasaju u FBiH. Po trenutnom broju glasova, u ovoj jedinici po dva direktna mandata osvajaju SDA i SDP, te jedan DF/GS. Međutim, itekako je moguće da HDZ osvoji jedan direktni mandat na uštrb SDP-a. U konačnici, brojčano gledano to ne bi promijenilo mnogo, obzirom da bi HDZ i koalicija u tom slučaju ostali bez jednog kompenzacionog mandata, a kojeg bi dobio SDP, pa bi oba politička subjekta ostala na po pet mandata. Ono što bi se promijenilo, jesu kandidati koje bi dobili te mandate.
U slučaju ove promjene, Mijo Krešić bi osvojio direktni mandat na listi HDZ-a, a bez zastupničkog mandata bi ostala Marina Pendeš koja je trenutno druga na kompenzacijskoj listi koalicije okupljene oko HDZ-a. Na listi SDP-a bez direktnog mandata bi ostala Rejhana Dervišević, a mandat bi dobio Nermin Nikšić, koji je prvi na kompenzacijskoj listi.
Vrijedi spomenuti da u slučaju da gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, koji je u ovoj izbornoj jedinici dobio najveću podršku glasača SDP-a, odustane od svog mandata, isti bi pripao već spomenutoj kandidatkinji Rejhani Dervišević kao drugoj na listi. U slučaju da SDP ostane na dva direktna mandata u ovoj jedinici, a da Jasmin Imamović odustane od poslaničke klupe, onda bi naredni s liste SDP-a u toj izbornoj jedinici dobio mandat, a to je Ibrahim Nurkić.
MANDATI U PARLAMENTU FBIH I NARODNOJ SKUPŠTINI RS
Struktura novog saziva u Predstavničkom domu FBiH i Narodnoj skupštini RS-a je također poprilično jasna. Međutim, kako PD FBiH broji 98 zastupnika (od čega 25 ulazi preko kompenzacijskih mandata), a NSRS 83 (od toga 20 kompenzacija), vjerovatnoća za izmjene je veća u odnosu na državni parlament. Svakako, drastične promjene se neće dogoditi i uglavnom se radi u jednom mandatu koji je upitan kome subjektu će u konačnici pripasti.
Najviše mandata u FBiH je osvojila SDA – 26, a po 15 mandata je pripalo koaliciju okupljenoj oko HDZ-a te SDP-u. Koalicija DF/GS je također osvojila dvocifren broj mandata – 12. Za većinu u Zastupničkom domu je potrebna podrška 50 zastupnika. Poslije nedavno nametnutih izmjena visokog predstavnika u BiH, HDZ će imati veliku moć unutar Doma naroda FBiH, te je u ovom momentu jasno da će biti nezaobilazan faktor u procesu formiranja vlasti.
SDA – Stranka Demokratske Akcije – 26
HDZ BiH, HSSSR,HSS,HSP BiH,HKDU,HSPAS,HDU,HSPHB,HRAST,HNL – 15
SDP – Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine – 15
Željko Komšić – Za Građansku Državu – DF/GS – 12
Povjerenje! (Narod i Pravda, SPU BiH) – 7
Naša stranka – 6
NES – Za evropsku BiH – 5
SBiH – Stranka za Bosnu i Hercegovinu– 4
HDZ 1990 – Hrvatska demokratska zajednica 1990– 3
PDA – Pokret demokratske akcije – 1
Bosanskohercegovačka inicijativa – Kasumović Fuad – 1
Hrvatska republikanska stranka – 1
HNP – Hrvatski nacionalni pomak – 1
POMAK – Pokret za modernu u aktivnu Krajinu – 1
NARODNA SKUPŠTINA RS
SNSD je s 29 osvojenih mandata za NSRS politički subjekat s uvjerljivo najvećom podrškom birača na proteklim izborima. Opozicija u RS-u, koju u ovom momentu u prvom redu čine SDS, PDP i pristalice Nebojše Vukanovića, će po trenutnom stanju osvojiti ukupno 26 mandata. Jasno je da će SNSD voditi glavnu riječ u ovom slučaju kada je riječ o formiranju vlasti.
SNSD – Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik – 29
SDS – Srpska Demokratska Stranka – 13
PDP – Partija Demokratskog Progresa – 9
Socijalistička Partija Petar Đokić – NDP – SNP – 5
DEMOS – Demokratski Savez – 5
US – Ujedinjena Srpska – 4
Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića – 4
Pokret za državu – 4
DNS – Demokratski narodni savez – 4
Narodna partija Srpske – Darko Banjac – PUS – Prva SDS – 3
SPS – Socijalistička partija Srpske – Goran Selak – 3
FORMIRANJE DRŽAVNE VLASTI
Čini se da su se već u izbornoj noći pojavile prve kalkulacije o formiranju vlasti na nivou Bosne i Hecegovine, naročito kad su bili poznati članovi Predsjedništva BiH koji imenuju mandatara za novi saziv Vijeća ministara BiH, a čije imenovanje je potrebno potvrditi u Parlamentarnoj skupštini BiH. S tim u vezi, za mandatara je potrebna podrška dva od tri člana Predsjedništva, a da bi se potvrdilo imenovanje u PSBiH potrebna je natpolovična većina parlamentaraca, ali i minimalno podrška jedne trećine zastupnika iz oba entiteta.
Krenimo redimo, od matematike pa do teorije i realnosti. Matematički je moguće osigurati natpolovičnu većinu i entitetsku većinu bez „trojke“ SDA – HDZ – SNDS u slučaju koaliranja svih ostalih parlamentarnih stranaka iz oba entiteta (22 mandata). Svakako, to nije nešto što možemo očekivati, niti bi to bilo naročito funkcionalno nakon formiranja Doma naroda PSBiH.
U ovom slučaju je moguće zaobići SNSD i osigurati entitetsku većinu iz RS-a (pet od 14zastupnika), a pod uslovom da se za to osigura podrška PDP i SDS (po dva mandata) te zastupnika s Liste Nebojše Vukanovića ili zastupnika iz SDA koji je mandat osvojio u ovom bh. entitetu.
U praksi je moguće formirati vlast bez HDZ-a ili SDA, u slučaju zajedničkog djelovanja ostalih partija koje su mandate dobile u FBiH. Za to je potrebno osigurati natpolovičnu većinu i minimalno podršku pet zastupnika iz RS-a. U slučaju formiranja vlasti s HDZ-om, a bez SDA, te ukoliko DFostane pri tome da ne žele HDZ za partnera, vlast se može formirati i bez ove dvije opcije, a u slučaju da svi ostali parlamentarci iz FBiH budi saglasni (17 mandata), kao i ranije spomenutih pet poslanika iz RS-a, čime bi bila zadovoljena natpolovična većina, ali i entitetska.
Za vlast bez HDZ-a, a sa SDA koja ima osam zastupnika iz FBiH i jednog iz RS-a, potrebno je osigurati podršku minimalno četiri zastupnika iz RS-a (npr. SDS i PDP), te još devet ruku iz FBiH. Ako uzmemo u obzir da bi DF koji ima tri predstavnika podržao ovaj proces, preostaje još osigurati šest ruku (SDP ima pet, NiP tri, NS i NES po dvije). Ukoliko bi recimo zastupnik s Liste Nebojše Vukanovića podržao to, ili neko drugi od zastupnika iz RS-a, onda bi se s pet ruku SDP-a mogla osigurati natpolovična većina (22).
Sada dolazimo do onog realnog dijela, a koji kaže da bi mali broj kombinacija bio funkcionalan nakon formiranja i Doma naroda BiH, te kao što već znamo, HDZ će očito biti nezaobilazan faktor u procesu formiranja vlasti, a vjerovatno i SNSD.
HDZ u tom slučaju ima luksuz da bira partnera, te ostaje da vidimo da li će ostati vjerni dosadašnjim partnerima SNSD-u i SDA, ili su spremni da u proces formiranja vlasti pronađu druge saradnike, odnosno da idu sa SNSD-om ali bez SDA, koji sa HDZ-om čini najdugovječniju koaliciju na Balkanu.
Ono što još ostaje pitanje jeste da li će HDZ insistirati na „vertikalnom“ formiranju vlasti, odnosno, na formiranje vlasti s istim partnerima na nivou BiH i FBiH, te i pojedinih kantonalnih skupština, obzirom da će zbog broja osvojenih mandata, ali naročito i zbog ranije spomenutih nametnutih izmjena Izbornog zakona, biti centralna figura u tom procesu. Na ovu kartu će vjerovati igrati i druge stranke, nastojeći da postanu dio vlasti na što više nivoa.
U svemu ovome treba biti svjestan uloge Predsjedništva BiH. HDZ neće željeti u vlast bez SNSD-a, jer bi to sigurno značilo da Željka Cvijanović ne bi podržala njihovog mandatara za Vijeće ministara, a izvjesno je da podršku za takvo što neće dobiti ni od Željka Komšića. S druge pak strane, ulazak u vlast bez SDP-a bi isto predstavljalo izostanak podrške Denisa Bećirovića, stoga je izvjesno da će biti potrebno zadovoljiti barem dvije strane u ovom postupku.
