PRIJETNJE MIRU U BIH ILI TEK KAMPANJA: Prebrojavanje, srpski svet i nemiri na jugu

Milorad Dodik neće dopustiti evropske standarde u „svom feudu“ jer oni, između ostalog, podrazumijevaju generalno pospremanje pravosuđa i korupcionaških afera na čijem osnovu, a podgrijana nacionalističkim tenzijama, i počiva njegova vlast. Šta mu, dakle, preostaje? Isto ono što i njegovim političkim „protivnicima“

Turbulentno je ovih dana u Bosni i Hercegovini. Etnonacionalne vođe, potaknute nedavno korištenim bonskim ovlaštenjima visokog predstavnika, servirale su još jedan val PTSP-a širokim narodnim masama.

Uostalom, zašto bi prosječno napaćeni građanin BiH razmišljao „samo“ o goloj egzistenciji u čiju provaliju je zagledan zahvaljujući domaćim političkim elitama? Umjesto toga, treba da prebroji„svoje“, zatraži treći entitet ili bude dio „srpskog sveta“ jer su etno-vođe podigle ljestvicu.

Znaju lideri vodećih stranaka da „kad si gladan nisi svoj“. Već SNSD-ov, HDZ-ov, ili pripadaš SDA. I za tim jeftinim ali efikasnim trikom redovno posegnu kada im stranci zatresu kavez. Upotreba bonskih ovlaštenja svakako je demonstracija moći i pokazna vježba međunarodne zajednice kodnog imena „Čija je zadnja“. Nakon čega u kavezu nastaje haos.

UPUMPAVANJE STRAHA 

„Prebrojali smo se – i koliko lovaca imamo, i koliko mladih ljudi, i koliko imamo instruktora na dronovima, i tako dalje…“, rekao je nedavno lider SDA Bakir Izetbegović,donoseći još malo nemira iscrpljenim građanima države koju vodeća trojka razapinje decenijama.

Za dodatnu hegemonizaciju etničkog puka pobrinuo se i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiHHusein ef. Kavazović.

“Želim vam iskreno kazati: da se nismo prebrojavali onda kada je trebalo da se prebrojavamo, ne bi bili ovdje danas. Jašta nego ćemo se prebrojavati. Tamo gdje se nismo prebrojavali, mi više ne brojimo”, rekao je Kavazović, stajući rame uz rame sa etničkim liderima koji upumpavaju strah kao otrov na kojem perfektno funkcioniše matrica opstanka nacionalnih elita i dubokih bosanskohercegovačkih podjela.

Na takvim podjelama uspješno opstaje i još uspješnije se bogati i lider HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović, koji je nakon nametnutih izmjena Izbornog zakona izjavio da je “jedina odluka koju bi trebao donijeti Visoki predstavnik jeste da poništi prethodne odluke svih visokih predstavnika, jer su grubo narušile normalno funkcioniranje dejtonske Bosne i Hercegovine”. Kakve li ironije da poziv na poštivanje Dejtonskog sporazuma stiže od zagovarača trećeg entiteta i desne ruke dežurnog rušioca Bosne i Hercegovine, Milorada Dodika.

Bakir Izetbegović i Dragan Čović (Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Vrijedi i podsjetiti da su nešto ranije predstavnici HDZ-a otvoreno prijetili „mogućim nemirima na jugu zemlje“, a onda i na sjednici HNS-a najavama „pokretanja pravnih i političkih procedura u korist institucionalne i teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine u skladu sa federalističkim načelima“.

Nakon Izetbegovićeve izjave nije se dugo čekalo ni na reakciju glavnog balkanskog raspirivača mržnje.

“Izetbegović kaže da su se muslimani prebrojali, učesnici protesta, takođe muslimani, prebrojali su Hrvate i kažu ima ih za dva vagona. Nas Srbe niko neće prebrojavati, pa ni muslimani, ali treba da znaju da nas je dovoljno”, izjavio je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, neposredno nakon sarajevskih protesta i Izetbegovićeve izjave.

SECESIJA – OD ŠATORA S VOLOVIMA DO SKUPŠTINE

Pa iako bh. javnost svjedoči Dodikovim šovinističkim nastupima i prijetnjama destabilizacijom države gotovo na dnevnoj bazi, malo ko je zaista siguran dokle je lider SNSD-a spreman ići u secesionističkim najavama.

Ono što je neupitno jeste činjenica da se njima mobiliše nacionalističko biračko tijelo. Ali nepoznanica je gdje prestaje retorika a počinje ozbiljno ugrožavanje države i zveckanje oružjem. Ne treba zaboraviti da je Dodik pomjerio granice u odnosu na prethodne godine: od predizbornih sklupova i šatora s volovima secesionistička retorika premjestila se u skupštinske klupe i odluke.

Podsjetimo, naprimjer, na činjenicu da se, uprkos odlukama Ustavnog suda BiH, 9. januar obilježava kao Dan Republike Srpske u tom entitetu.

Takođe, primjeri iz nekoliko lokalnih zajednica u RS pokazuju da taj entitet i dalje upisuje državnu imovinu na svoje ime, uprkos odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika prema kojima su entitetski zakoni kojim je to omogućeno – nevažeći.

Tako je, s jedne strane, Dodikova retorika „evoluirala“ u vrlo konkretne poteze koji obesmišljavaju i odluke državnih institucija i međunarodnu superviziju u BiH, dopuštajući mu da riječi polako pretvara u djela.

Imajući u vidu i činjenicu da je lider SNSD-a pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije, te da mu Evropa okreće leđa, jasno je da mu se manevarski prostor sužava isključivo na entitet kojim suvereno gospodari.

Photo: Dejan Rakita/PIXSELL

Milorad Dodik neće dopustiti evropske standarde u „svom feudu“ jer oni, između ostalog, podrazumijevaju generalno pospremanje pravosuđa i korupcionaških afera na čijem osnovu, a podgrijana nacionalističkim tenzijama, i počiva njegova vlast.

Šta mu, dakle, preostaje?

Isto ono što i njegovim političkim „protivnicima“, a zapravo partnerima u kriminalu i korupciji – klackalica na kojoj preteže kolektivni PTSP čijem kontinuitetu svjedočimo već nekoliko decenija. Otuda se mogućnost sukoba periodično provlači kao mantra nacionalnih elita čijoj se vladavini ne nazire kraj.

Naprotiv, bh. nacionalne vođe, po zakonu spojenih posuda, strah održavaju manje više uvijek na istom, zavidnom nivou. Bakirovi se tako prebrojavaju, Čovićevi spominju mogućnost nereda na jugu, a Dodikovi sanjaju „srpski svet“ iz prekodrinskih fantazija Vučićeve radikalno-naprednjačke kamarile.

Za građane BiH ovakva stvarnost je groteskna, predugo traje, a veliki broj njih još ima svježe uspomene na krvavi epilog prethodnog „prebrojavanja“.

Stoga su razvili Stockholmski sindrom, izabravši ga kao lakše rješenje za sopstveni PTSP – u zemlji SDA robota i osveštanih pumpi, a uskoro i zemlji staraca.

Maja BJELAJAC
Maja BJELAJAC
Bosanskohercegovačka novinarka, freelancer. Radila u brojnim medijima, od čega najduže na Radiju Slobodna Evropa.

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI