Istraživački tim Inforadara
(Naslovna fotografija: Fuad Fočo)
Tužilaštvo Kantona Sarajevo provodi veliku istragu u vezi sa organizovanim i privrednim kriminalom, povezanim sa tržištem dionica, potvrđeno je Inforadaru u ovoj instituciji. Dokazni materijal protiv više osoba i kompanija sažet je u već formiranom predmetu pod brojem: T09 0 KTO010400916.
Unazad godinama na tržištu vrijednosnih papira odvija se vjerovatno jedna od najvećih kriminalnih radnji u BiH. Sve se radi javno i putem berze na način da dobro organizirana grupa izvlači novac iz zatvorenih investicijskih fondova tako što prodaje likvidne dionice iz portfolija fondova, a za te pare fondovi po nalogu upravljača kupuju dionice dioničkih društava u vlasništvu pojedinaca iz te grupe ili drugih investitora koji su spremni da učestvuju u kriminalnim operacijama.
DIONIČARI OŠTEĆENI, UPRAVITELJI SE BOGATE
Prije toga se dionice društava koje će biti prodane fondovima podignu na višestruku cijenu u odnosu na nominalnu ili knjigovodstvenu vrijednost. Tržišne vrijednosti zapravo i nema, jer se sve trgovine odvijaju između povezanih lica kojima je nalogodavac, na neki način, vlasnik tih dionica koje trebaju biti prodane fondovima. Praktično, te dionice sa višestruko nerealnim vrijednostima mogu se tretirati kao mjenice bez pokrića, koje se na kraju naplaćuju u zatvorenim investicijskim fondovima.
Foto: Faksimil vlasništva firmi na dan prijave Tužilaštvu KS 2019. godine
Podsjećamo, zatvoreni investicijski fondovi (ZIF) su organizirani kao dionička društva (d.d.), čijim se dionicama trguje na berzi, a koje osniva i s njim upravlja društvo za upravljanje investicijskim fondovima. Takve se dionice uglavnom trguju uz diskont na knjigovodstvenu vrijednost.
To znači da je puno isplativije ulagati u ZIF-ove, no ipak treba uzeti u obzir i pitanje likvidnosti. S tim u vezi otvoreni fond ima obavezu otkupiti udjele i isplatiti ih u roku od nekoliko dana, a dionice ZIF-a mogu se prodati na berzi ako ima potražnje, i po berzanskoj cijeni koja je aktuelna, bez obzira na rezultate poslovanja i knjigovodstvenu vrijednost.
U konkretnom slučaju, sve se odvija preko Sarajevske berze (SASE), gdje se svakodnevno rasprodaju vrijedne dionice Elektroprivrede BiH, BH Telecoma, Fabrike duhana Sarajevo, Sarajevo osiguranja, itd…
To rade investicijski fondovi i društva koja upravljaju njima na način da prodajom likvidnih dionica taj novac ulažu u kupovinu dionica firmi koje su propale, ili u nekretnine čija je vrijednost neralno precijenjena. Tako su građani BiH, koji su svoje certifikate uložili u ove fondove, oštećeni za razliku od upravitelja fondova koji se nezakonito bogate, jer oni kupovinom bezvrijednih firmi i precijenjenih nekretnina kupuju od povezanih lica.
Foto: Faksimil potvrde o tome da je Tužilaštvo KS formiralo predmet
S tim u vezi Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu je formiralo predmet broj T09 0 KTO010400916, a na osnovu desetak krivičnih prijava koje je u posljednje dvije godine podnio dioničar više investicijskih fondova Halil Čengić.
„U navedenom predmetu istraga u toku, i to protiv više lica zbog krivičnog djela Organizirani kriminal iz člana 342. stav 3. Krivičnog zakona Federacije BiH, u vezi sa Manipulacije na tržištu iz člana 260. Zakona o tržištu vrijednosnih papira Federacije BiH i dr. Tužilaštvo KS nastavlja preduzimati određene istražne radnje u cilju donošenja adekvatne tužilačke odluke“, odgovorili su Inforadaru iz sarajevskog kantonalnog tužilaštva.
Foto: Faksimil sadašnjeg učešća fondova u vlasništvu firmi iz predmeta
Kako Čengić tvrdi, u tužilačkom predmetu je navedeno da je do sada putem SASE-a napravljena šteta od više desetina miliona KM. Time je stvoren paralelni platni sistem za međusobne isplate i pranja novca uz naplatu dionica od fondova bez pokrića.
Praktično to znači da se iz legalnog platnog sistema izvlače sredstva koja su vlasništvo dioničara investicijskih fondova. Komisija za vrijednosne papire FBiH, prema svim informacijama i dokazima s kojima raspolažemo, svjesno ignoriše ova „djela“, bez obzira na svakodnevne izvještaje. Neki od tih fondova su: Bosfin, Migrup, Big, Eurofond, Naprijed.
Prema javno dostupnim podacima, iznos sredstava koja su izvučena iz fondova već je premašio 100 miliona KM!
Sam Halil Čengić za Inforadar kroz primjer objašnjava način nelegalnog poslovanja:
„Iz javno dostupnih podataka može se lako vidjeti da je nominalna cijena dionica ‘Unioninvest plastike’ 10 KM, a knjigovodstvena vrijednost 0,0139 KM. Uprkos tome, ZIF BIG je u tom periodu kupio od istih vlasnika 79.000 dionica Union plastike, po cijeni oko 48 KM, što je plaćeno više od tri milona KM“,
Vlasnička struktura ovog emitenta, na dan 23. avgust 2009., a prije nego su počele ove kriminalne manipulacije, bila je ovakva:
Foto: Faksimil strukture vlasništva firmi prije početka manipulacija
Čengić pojašnjava da je, pripremajući se za kasnije prebacivanje dionica fondovima, 22. oktobra 2012. vanberzanskom trgovinom 14.340 dionica prodano po cijeni od 10 KM po dionici. Kupac je bio Liderpress d.o.o., u vlasništvu prodavca dionica. Porast cijene registriran je u 2013. kroz trgovinu opet unutar iste grupe ljudi. Prodavac je MIMS d.o.o., a kupci OIF LILIUM i Palisaen d.o.o., ponovo iz istog kruga porodice. Cijena dionica od 23,50 do 23,90 KM.
KAKVA JE ULOGA SELIMOVIĆA
Dakle, nema ni traga nikakvoj berzanskoj cijeni. Sve transakcije su dogovorene između povezanih kupaca. Fondovi se kao kupci pojavljuju tek kada se cijena podigne preko 40 KM, ističe Čengić.
Uočljivo je da je MIMS d.o.o., umjesto 54.49325% na početku ovih nelegalnih radnji, sada vlasnik 3.8563% Unioninvest plastike. Sve ostalo je prodano fondovima, i to po cijeni većoj od 42 KM po dionici. Isto je učinjeno i sa 38,8462 % dionica u vlasništvu Muje Selimovića, koji sada i nije među prvih deset dioničara.
Foto: Halil Čengić
Čengić dodaje da analizom tek dva investicijska fonda: ZIF BIG-investiciona grupa i ZIF MI-grup, uočljivo je da je samo nekoliko njihovih ulaganja bilo fokusirano na kupovinu dionice od jednog investitora. Prema njegovim riječima, radi se o porodici Selimović, koja je bila većinski vlasnik tih emitenata dok nisu odlučili da ih prodaju fondovima, ili da im uzmu gotovinu kroz dokapitalizaciju, kao što je bilo u slučaju Sarajevske pivare. Veza između fondova i ovog investitora može se utvrditi i iz činjenice da Društva za upravljanje fondovima i fondovi imaju sjedište u objektu u Ulici Kulovića br. 4 u Sarajevu. Objekat je u vlasništvu ovog investitora.
Samo u analiziranim transakcijama iz priloga, iz ova dva fonda je izvučeno više od 30 miliona KM.
Inforadar je u više navrata pokušao da stupi u kontakt s Mujom Selimovićem kako bismo čuli njegovu stranu priče, ali oni nije odgovarao na naše telefonske pozive, kao ni na poziv putem aplikacije Signal.
„Opravdavanje ovih transakcija i prilikama na tržištu nema uporište u događanjima na SASE, niti u poslovanjima tih emitenata, čije su dionice predmet ovih kriminalnih transakcija“, navodi se u krivičnom prijavama, na onovu kojih je formiran predmet u Kantonalnom tužilaštvu.
Izvršni direktor i član uprave SASE Almir Mirica za Inforadar je izjavio kako „Sarajevska berza, kao ni druge berze u svijetu, ne posjeduje informacije o identitetu investitora koji trguju na berzanskom tržištu“.
„Osim toga, Berza nije nadležna (niti ovlaštena) da komentariše i ocjenjuje investicijske odluke učesnika na tržištu. Shodno navedenom, nismo u mogućnosti odgovoriti na vaša pitanja“, naveo je, između ostalog, Mirica, ne odgovorivši na konkretna pitanja Inforadara.
Foto: Sjedište Sarajevske berze
Inače, Komisija za vrijednosne papire FBiH zakonom je definisana kao jedini regulator tržišta vrijednosnih papira. Komisija je posljednju svoju sjednicu održala 9. avgusta 2019. Od tada tržište vrijednosnih papira, kao i upravljanje dioničkim društvima i sve promjene u korporativnom upravljanju, su bez nadzora.
Dokapitalizacije emisijom novih dionica, statusne promjene dioničkih društava, akvizicije, ili promjene u menadžmentu i nadzornim odborima, praktično su nemoguće. Predsjednik Komisije je Hasan Ćelam, tu funkciju obavlja od 2004., a dva puta mu je produžen mandat.
ĆELAM UHAPŠEN PA PUŠTEN
U međuvremenu, pripadnici SIPA-e su u akciji akciji Profit 9. decembra prošle godine uhapsili Ćelama i još 13 osoba zbog sumnje u organizirani kriminal i pranje novca. Zajedno s njim uhapšeni su i Zijad Blekić, Edin Dizdar, Edin Muftić, Smiljka Jusufranić, Daver Halilbegović, Armin Mulahusić… Svi su osumnjičeni da su nezakonito ostvarili imovinsku korist od 30 miliona KM. SIPA je pronašla i oduzela više od 1,5 miliona maraka. Tačnije, privremeno je oduzeto 744.800 eura, 89.400 KM, 10.800 kuna i 13.720 dinara.
Foto: Hasan Ćelam
O svemu je prije mjesec informisan i Parlament FBiH kojem je dostavljena i sudska zabrana, uz detaljno obrazloženje da Ćelam ne može biti na ovoj funkciji nakon što je pušten da se brani sa slobode.
Foto: Faksimil Rješenja o sudskoj zabrani za Hasana Ćelama
Sve to nije bilo dovoljno zastupnicima Parlamenta Federacije BiH da na sjednici prošlog četvrtka imenuju novu Komisiju. Zastupnik Amer Obradović za naš portal ističe da je ovo samo jedna od komisija koja ne funkcioniše i odražava očajnu političku jagmu i nebrigu za opšte interese.
„Nefunkcionisanje Komisije za vrijednosne papire samo je slika i prilika nesposobne vlasti koju zanima samo stranačko zapošljavanje i politika gdje su talovi ključno mjerilo. Ovdje se sve pretvara u političko pitanje, tako da struka ne stanuje ni u ovoj oktroiranoj komisiji čiji predsjednik trenutno ima sudske mjere zabrane rada… Onda imate i besmislenu situaciju da u predloženi sastav komisije nema predstavnika Srba, a potpredsjednik Federacije iz reda Srba, Milan Dunović, za člana komisije predlaže Bošnjaka, koji je ujedno i šef kabineta predsjednika njegove stranke“, pojašnjava Obradović.
Foto: Rješenje o mjerama zabrane prema Ćelamu, dostavljeno Parlamentu FBiH
Prema zakonu, Komisija mora brojati pet članova, međutim, ona se sastoji od tri, koji su dovoljni za izglasavanje kvoruma prilikom donošenja odluka. To su Hasan Ćelam, Matej Živković i Milorad Rajlić.
Oni su imenovani davne 2004. i njihov mandat je istekao 2009. godine, međutim, i danas na pozicijama iako su morali biti smijenjeni prije 11 godina. Svo vrijeme oni su, kao članovi Komisije, faktički „pokrovitelji“ nelegalne trgovine na tržištu vrijednosnih papira. Upravo iz razloga jer imaju konsenzus za donošenje odluka preostala dva člana nisu nikada imenovana.
Parlament Federacije, uprkos ovim činjenicama, ne želi da imenuje novu Komisiju u kojoj bi, na prijedlog HDZ-ovog predsjednika FBiH Marinka Čavare, trebao ponovo da bude izaberan Matej Živković. DF-ov dopredsjednik Fedracije Milan Dunović predlaže Bošnjaka, a cijeli proces zaustavio je SDP zbog „ugrožavanja vitalnog nacionalnog interesa“ jer dosadašnji njihov član, Mihajlo Rajlić, nije predložen.
Ono što je pak činjenica jeste da Hasan Ćelam ima sudsku zabranu obavljanja dužnosti predsjednika Komisije. U međuvremenu, Komisija i dalje ima nadzor na ovo malo preostalog u portfoliju fondova.
„Na godišnjem nivou društva za upravljanje fondovima uzimaju naknadu od dva posto vrijednosti fonda. Tako se iz fondova izvlači novac, odnosno uzima novac malih dioničara, kojima pak upravljačka društva ne odobravaju niti marku dividende. Tako mali dioničari imaju sve manju vrijednost u fondovima, sve dok društva za upravljanje ne ‘isisaju’ fond samo na osnovu svoje provizije“, pojašnjava Čengić.
Nakon 10-ak prijava svim tužilačkim i sudskim instancama, konačno je Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu shvatilo da se radi o organizovanom kriminalu. Ne može se zanemariti činjenica da su ove prijave godinama kupile prašinu po tužilačkom ladicama, zbog čega je napravljena ogromna šteta prije svega državi i njenim nekada profitabilnim firmama.
