Za razaranje Partizanskog spomen-groblja u Mostaru plaćeno 20.000 KM?!

Ako kruže glasine po gradu da su u posljednjoj devastaciji učestvovali i neki vijećnici Gradskog vijeća, onda je to dovoljno za policiju da istraži, a ona šuti

Prošla su dva mjeseca od najtežeg oblika skrnavljenja Partizanskog spomen-groblja u Mostaru. Sead Đulić, predsjednik SABNOR-a BiH, ističe kako su nalogodavci uništavanja Partizanskog spomen-groblja, ali i sličnih dešavanja visokopozicionirani u bh. politici.

ISTI ODGOVOR

”Ako građani znaju ko je počinilac ili dio počinilaca, ako građani znaju da je za izvršenje tog terorističkog čina plaćeno 20.000 maraka, čaršija sve zna. Ukoliko kruže glasine po gradu da su u posljednjoj devastaciji učestvovali i neki vijećnici Gradskog vijeća, onda je dovoljno pokazatelja da policija to detaljno istraži i obavijesti grad. Oni šute”, navodi Đulić i dodaje kako Mostar već trideset godina čeka odgovore nadležnih institucija, a odgovor je uvijek isti.

”Da citiram portparola: Istraga je u tijeku. Devetog marta 1992. u 22.10 sati izvršen je prvi atak na Partizansko spomen-groblje u Mostaru. Od tada do danas je istraga u toku. Neko počinioce krije. Neko je naredio da se ne smiju naći. Svi znamo, nismo djeca, ovo je inspirisano određenom politikom koja se svrstala na stranu poraženih 1945, dakle na stranu kontra antifašizma”, kaže Đulić.

Politolog i novinar Husein Oručević navodi kako je Mostar vodeći grad po broju neurađenih poslova i odugovlačenja, kako kaže, Partizansko spomen-groblje jedan je u nizu slučajeva koji se odugovlače, a vlasti ne žele da na dnevni red stave ljude koji su napravili ili još prave nerede u ovom gradu. Ističe kako su propusti vidljivi na svim nivoima vlasti.

”Partizansko groblje je jedan propust, a propusta imamo jako mnogo. Neka nam odgovore političari šta je za njih Partizansko spomen-groblje! Da li je to prostor koji nam govori o tome kako smo se kao ljudi borili protiv najvećeg zla prije 70 ili 80 godina? Da li je to veliki umjetnički prostor, remek-djelo jednog od najvažnijih arhitekata koji su djelovali na prostoru bivše Jugoslavije Bogdana Bogdanovića? Radi se o dvije stvari, da smo bili na strani pobjednika kada je cijela Evropa i cijeli svijet vodio rat protiv velikog zla. Radi se o arhitektonskom remek-djelu, na kojem nemate nijednog znaka ideologija koje su se borile posljednjih 90 godina na prostoru Balkana. Ako Mostaru ne treba takvo jedno djelo, ako mu ne treba borba, kada smo sa cijelim svijetom bili rame uz rame u borbi protiv zla, onda se pitam ko su političari kojima ovo ne treba”, ističe Oručević.

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI