Foto: AP

„Ako želite da nešto ne uspije, osnujte komisiju“, izjava je legendarnog britanskog premijera Winstona Churchilla, koja najbolje opisuje dosadašnje aktivnosti u vezi sa izmjenama izbornog zakonodavstva BiH.

U cilju poboljšanja izbornog procesa u BiH i onemogućavanja brojnih manipulacija i zloupotreba koje godinama povlače pitanje regularnosti konačnih rezultata izbora, osnovana je Interresorna radna grupa Parlamenta BiH kojoj je povjeren zadatak da usaglasi nacrt izmjena Izbornog zakona BiH kako bi se naredni opšti izbori proveli u skladu s njima. Krajnji rok za to je april 2022. godine, jer se u skladu sa zakonom izbori moraju raspisati u maju kako bi se mogli održati prve nedjelje oktobra.

VLADAJUĆI ZNAJU ŠTA NEĆE

No, u ovom trenutku je evidentno da tri vladajuće, etnonacionalne stranke u BiH (SDA, SNSD i HDZ BiH), odnosno njihovi članovi u Interresornoj radnoj grupi, uz podršku koalicionih partnera znaju jedino šta ne žele da se u Izbornom zakonu mijenja.

A spisak je podugačak. Od protivljenja korištenja tehnologija kojima bi se vršio nadzor nad samim procesom glasanja i prebrojavanja glasačkih listića, preko onemogućavanja međustranačke trgovine mjestima u biračkim odborima, do protivljenja sprečavanja zloupotreba javnih funkcija i resursa u kampanji kojima se koriste nosioci vlasti u cilju lične i stranačke promocije…

Da će do poboljšanja izbornog zakonodavstva biti teško doći bilo je jasno u samom startu, kada se desio svojevrstan presedan, odnosno kada je pokušano predstavnike opozicionih stranaka isključiti iz rada Interresorne radne grupe. To je izazvalo oštre reakcije javnosti, pa je opozicija uključena u ovo radno tijelo.

No, onda se ispostavilo da je osovina SNSD-HDZ protiv bilo kakve mogućnosti da se u izradu izmjena Izbornog zakona uključi Centralna izborna komisija (CIK) BiH.

Naime, od imenovanja u CIK BiH Željka Bakalara, kao predsjendika i člana Jovana Kalabe lideri SNSD-a i HDZ-a Milorad Dodik i Dragan Ćović vode oštru kampanju protiv CIK-a, tvrdeći da je izbor ovih članova nelegalan. Razlozi za to, međutim, nisu ni način njihovog imenovanja, ni nestručnost, nego činjenica da su nakon dugo godina te dvije stranke izgubile mogućnost direktnog utjecaja i kontrole CIK BiH.

Bakalar: Bojim se da su manjkavosti izbornog zakonodavstva potpuno u drugom planu i da nisu na radaru političkih stranaka koje dominiraju u Parlamentu BiH

Bakalar u izjavi za naš portal nije posebno želio da komentira navode o „nelegalnosti CIK-a“, zaključujući kako ovo „nije prvi put da se nekima ne sviđaju neki članovi Izbornog povjerenstva“.

Sa Bakalarom smo razgovarali nakon što je CIK BiH 8. juna predstavio izmjene i dopune Izbornog zakona koje je utvrdila ova institucija. U njima je, između ostalog, predloženo regulisanje preuranjene izborne kampanje preko društvenih mreža, sankcionisanje govora mržnje, uvođenje vanrednih izbora samo onda kada to Ustav dopušta, zabrana korištenja javnih resursa tokom kampanje, zabrana funkcionerske kampanje i korištenje tehnologije – skenera glasačkih listića.

Na pitanje da li je moguće usaglasiti stavove o predloženim izmjenama koje zathijevaju političke partije, CIK i nevladin sektor, Bakalar kaže da je skeptičan, navodeći da su bilo kakve izmjene „uvjetovane nekom vrstom političkog dogovora o krupnim pitanjima, odnosno političkih koncepata koji se sukobljavanju i ne mogu da nađu rješenja“.

ŽESTOK OTPOR NA PRIJEDLOGE TI BiH

„Bojim se da su manjkavosti izbornog zakonodavstva, koje se mogu poboljšati, potpuno u drugom planu i da nisu na radaru velikih političkih stranaka koje dominiraju u Parlamentu BiH. Zato sam dosta pesimističan, ali nadam se da griješim“, zaključuje Bakalar.

Osporvanje CIK-u da aktivno sudjeluje u izmjenama izbornog zakonodavstva od strane vladajućih stranaka za Bakalara je tek potvrda „da živimo u vremenu kada nenormalno postaje normalno“.

Članovima Interresorne radne grupe prijedloge izmjena Izbornog zakona predstavio je i Transparency International u BiH (TI BiH), a oni su rezultat monitoringa izborne kampanje za lokalne izbore 2020. godine.

Foto: Srđan Blagovčanin i Ivana Korajlić, čelni ljudi TI BiH

Iz TI BiH su upozorili da trenutni zakonski okvir omogućava brojne manipulacije, izborne prevare i zloupotrebu javnih resursa u kampanji. Zbog toga je naglašeno da rad Interresorne radne grupe mora da bude otvoren za javnost, a da najavljene izmjene moraju uključiti i rješenja koja će omogućiti transparentnije finansiranje kampanje i spriječiti brojne manipulacije i prekrajanje izborne volje birača.

Prijedloge TI BiH članovi Interresorne radne grupe su saslušali, no ako je suditi iz onoga što su iznijeli kao svoje komentare, jasno je da će većina prijedloga naići na žestok otpor baš od predstavnika vladajućih etnonacionalnioh stranaka.

Sredoje Nović, zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH, uz to je jasno poručio kako se izmjene Izbornog zakona „ne mogu očekivati brzo“, zaključujući da je riječ o „složenom procesu te da niko ne smije biti nestrpljiv“, makar proces već traje godinama.

Foto: Sredoje Nović (SNSD) poziva na strpljenje u vezi s procesom koji traje godinama

Na „strpljenje“ pozivaju i SDA i HDZ. Ove stranke, koje su koalicioni partneri s najdužim stažom otkako je parlamentarne demokratije u BiH, potpuno su složni u tome da ne treba uvoditi zabranu upotrebe javnih resursa za vođenje kampanje. Stoga, ako bude kako oni odluče i dalje bi se moglo nastaviti sa bespoštednom (zlo)upotrebom javnog novca, stranačkim zapošljavanjem i namještenim tenderima tokom izborne kampanje. Kao i sa korištenjem službenih automobila, odnosno helikoptera za odlaske na stranačke skupove.

Član Interresorne radne grupe je i predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, koga je zasmetao prijedlog o skeniranju glasačkih listića.

POZNATE ADRESE ZA OPSTRUIRANJE REFORMI

Lider PDP-a Branislav Borenović, na osnovu dosadašnjih sjednica Interresorne radne grupe čiji je također član, upozorava kako je želja vladajuće elite da zadrži vlast tako velika da je malo vjerovatno da su spremni pristupiti izmjenama Izbornog zakona koje bi osigurale punu transparentnost i legalnost izbornog procesa.

Na tom tragu je i stav ambasadora SAD-a u BiH Erica Nelsona, koji je ocijenio da pojedini politički lideri u BiH dosljedno opstruiraju izbornu i druge reforme zbog vlastitih interesa. Podvukao je da je hitno potrebno ažurirati pravni okvir koji upravlja izborima, budući da nedovoljan nadzor prečesto rezultuje prevarom i manipulacijama.

Foto: Američki ambasador u BiH Eric Nelson markirao lidere koji opstruiraju reforme

Johann Sattler, specijalni predstavnik i šef delegacije EU u BiH, pozvao je članove Interresorne radne grupe da otpočnu s reformom izbornog zakona, što je jedan od 14 prioriteta za članstvo u EU.

No, stavovi međunarodnih zvaničnika, opozicije i nevladinog sektora malo zanimaju one u čijim je rukama ključ odlučivanja. Državni delegat HDZ-a Bariša Čolak tako smatra da se u izmjene izbornog zakonodavstva trebaju uključiti lideri stranaka. Ukoliko se to desi, dovoljno je sjetiti se kako je 2006. okončao takozvani aprilski paket ustavnih promjena u BiH. Zbog nemogućnosti postizanja kompromisa BiH i danas stoji u mjestu, nagrižena kontinuranim izazivanjem sukoba niskog inteziteta koji koče bilo kakav pomak naprijed, kako u političkom tako i ekonomskom smislu.

Iako su zvaničnici EU jasno naglasili da su izmjene Izbornog zakona jedan od bitnih uvjeta na putu naše zemlje ka evropskim integracijama, evidentno je da to vladajuće elite ne zanima, jer upravo njima odgovora stanje (ne)vladavine prava.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime