Članice Evropske unije u ponedjeljak navečer su postigle dogovor o embargu na većinu uvoza ruske nafte. Ovo je epilog višesatnih razgovora na samitu u Briselu, a nekon nekoliko sedmica rasprave o ovoj temi.

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel pozdravio je sporazum kao “izvanredno postignuće” nakon što je u ponedjeljak navečer objavio na Twitteru da će sankcije odmah utjecati na 75 posto uvoza ruske nafte, “smanjujući ogroman izvor finansiranja njene ratne mašinerije”.Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, rekla je da će zabrana “efektivno smanjiti oko 90% uvoza nafte iz Rusije u EU do kraja godine” jer su se Njemačka i Poljska obavezale da će se odreći isporuka putem naftovoda za njihovu teritoriju.

Michel je dodao da paket uključuje i uklanjanje iz SWIFT sistema najveće ruske banke Sberbank kao i zabranu emitovanja programa na području EU za još tri ruska državna emitera. Također tu su i dalje sankcije protiv “pojedinaca odgovornih za ratne zločine u Ukrajini”.

Plan ni za Orbana “nije loše rješenje”

Von der Leyen je nazvala sporazum o šestom paketu sankcija “važnim korakom naprijed” i rekla da je EU dogovorila masovno ulaganje u obnovljive izvore energije kako bi kompenzirala diverzifikaciju od ruske nafte.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell je poručio da je veoma značajna odluka da se osakati Putinova ratna mašina.

“Naše jedinstvo je naša snaga”, napisao je na Twitteru.

Na samitu u Briselu čelnici EU pokušavali su da pronađu način da umire mađarskog premijera Viktora Orbana koji je sedmicama kočio dogovor o najnovijim sankcijama Putinovoj ratnoj mašini.

Prema kompromisnom planu o kojem se raspravljalo na samitu, ruska nafta transportovana naftovodom Druzhba iz sovjetskog doba za Mađarsku, Češku Republiku i Slovačku bila bi izuzeta od embarga Evropske unije.

Na konferenciji za novinare u ponedeljak navečer, Michel je priznao da se govori o nedostatku evropskog jedinstva.

“Mislim da je više nego ikada važno da pokažemo da smo u stanju da budemo jaki, da smo u stanju da budemo čvrsti, da smo su u stanju da budu čvrsti kako bi odbranili naše vrijednosti i naše interese”, izjavio je.

Evropska unija je bila u zastoju skoro četiri sedmice s uvođenjem novog seta sankcija nakon što je Von der Leyen predložila potpunu zabranu ruske nafte do kraja godine.

Glavni kočničar mađarski premijer Viktor Orban je uoči jučerašnjeg samita rekao da “rješenje za naftovod nije loše”, ali je insistirao da su njegovoj zemlji potrebne garancije da bi mogla dobiti naftu iz drugih izvora ako dođe do “nesreće” na naftovodu Druzhba, koji prolazi kroz ratom razorenu Ukrajinu. Orban je napao Evropsku komisiju zbog, kako je rekao, “neodgovornog ponašanja” i okrivio je za stvaranje “teške situacije”.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je ranije da je uvjeren da postoji dobro rješenje za naftni embargo. Njemačka se, zajedno s Poljskom, obavezala da će postupno izbaciti rusku naftu do kraja godine. Zvaničnici bliski razgovorima kažu da odluka ove dvije velike ekonomije da se odreknu nafte iz sjevernog kraka naftovoda Druzhba znači da će embargo EU na naftu pokriti 93% ruske isporuke nafte do kraja godine.

Još uvijek nema krajnjeg datuma izuzeća za južni dio Druzhbe, koji pokriva Mađarsku, Slovačku i Češku, zemlje bez izlaza na more koje uveliko zavise od ruske nafte.

Da li je odluka donesena prebrzo i pod pritiskom?

Italija, baltičke države, Nizozemska, Belgija i druge zemlje koje uvoze naftu na tankerima imale su prvobitne rezerve u pogledu izuzeća za naftu za naftovode koje bi dalo prednost onim zemljama koje mogu da nastave da uvoze jeftiniju rusku naftu. No, postojala je sve veća spremnost da se prihvati neravnoteža na unutrašnjem tržištu EU kako bi se osigurao sporazum o sankcijama.

Osim sankcija, očekuje se da će lideri EU odobriti devet milijardi eura hitne pomoći Ukrajini, iako još nema odluke o tome da li će sredstva biti krediti s niskom kamatom ili nepovratni grantovi.

Neki lideri EU već govore o sedmoj rundi sankcija Rusiji usmjerenih na gas iako neki tvrde da je EU prebrzo donijela odluku za embargo na naftu i da su moguće velike posljedice.

“Razgovarali smo o nafti pod pritiskom (Baltika i Poljske)… Pod pritiskom ovog rata možda smo prerano poduzeli neke korake i sada se suočavamo s posljedicama”, rekao je visoki diplomata EU, prenosi Guardian.

Izvor: Klix

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime